DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 69     <-- 69 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 639.1:311.42 Šum. list CXVI (1992) 175


MOGUĆNOST TOČNOG PREBROJAVANJA DIVLJACI
U ZAGRAĐENIM POVRŠINAMA (tzv. gaterima)


Petar VRGOC*


SAŽETAK: Točan broj i kvalitet grla divljači koja obitava u
ograđenom uzgajalištu veoma je važan za dobro gospodarenje.
Uobičajenim načinima prebrojavanja divljači moguće je napravitistanovitu pogrešku zbog velike vjerojatnosti da se neka grla prebroju
dva ili više puta. Koristeći ovdje opisani postupak prebrojavanja
ovakvu pogrešku nije moguće napraviti glede da ovaj postupak
sadržava jednostavan mehanizam načelo kojim je višestruko
prebrojavanje istih grla kontrolirano.


Izloženi postupak veoma je pogodan za prebrojavanje u zagrađenim
površinama i to krupnijih vrsta divljači kao što su: jelenska
i srneća divljač i divlje svinje. Primjenom ovog postupkamoguće je postići lOO0/« točnost u pogledu brojnog stanja prebrojavane
populacije kao i u pogledu definiranja njenog kvaliteta.
Postupak je jeftin i lako i brzo se provodi.


Ključne riječi: prebrojavanje divljači, ograđeno uzgajalište,
točnost, praktičnost


UVOD


Pri uzgoju divljači u zagrađenim površinama (tzv. gaterima) često se pojavljuju
problemi prilikom ustanovljavanja točnog broja divljači kojom je
ova površina napučena. Prebrojavanja divljači najčešće se provode uz osmatranje
ili pretjerivanje divljači pri čemu uvijek postoji mogućnost da ista
grla budu prebrajana dva ili više puta, što svakako uvjetuje postojanje stanovite
pogreške. Koristeći u nastavku obrazloženi postupak ovakvu grešku
nije moguće napraviti glede da ovaj postupak sadrži jednostavan mehanizam
kojim se kontrolira višestruko prebrojavanje istih grla.


Ovakav način prebrojavanja divljači prvi put je proveden tokom proljeća
1988. god. u ograđenim uzgajalištima kojim gospodari Š. G. Sisak. Veličina
ovih uzgajališta je od 300 do oko 1000 ha, a smještena su dijelom u
području brdskog masiva Šamarice, a dijelom u nizinama uz rijeku Savu.
Vrste divljači čija grla su prebrojavana su: srneća i jelenska divljač (uključujući
jelena lopatara) i divlje svinje. Ovaj postupak prebrojavanja pogodna
je uglavnom za prebrojavanje krupnijih vrsta divljači, dok pri prebrojava»
nju sitnijih vrsta i pernate divljači (zečeva, fazana) postoji mogućnost stanovite
pogreške.


Petar Vrgoč, dipl. inž., 51511 Malinska




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 70     <-- 70 -->        PDF

POSTUPAK RADA


Ovaj jednostavan postupak baziran je na slijedećem načelu. Ukoliko
imamo omeđenu površinu (si. 1) u kojoj se slobodno i nepredvidivo kreće
točka Tj tad dužina (a) na svom putu od pozicije A do pozicije B može biti
presječena od slobodne pokretne točke samo neparan broj puta. Ovi susreti
dužine (a) i slobodne pokretne točke Ti mogu se desiti jedino na dva načina:


omeđena Dovrši na P


Slika 1.


1.
način: da točka Tj dolazi iz smjera 1 u susret dužini (a) te da ju presiječe
(označimo broj ovakvih prelaza; P^+)).
2.
način: da se točka Tj pošto je već jednom presjekla dužinu (a) vraća
te da dolazeći iz smjera 2 ponovo presječe dužinu (a), (označimo broj
ovakvih prelaza; Pf(—).
U drugom slučaju obzirom da se dužina (a) kreće sve do krajnje pozicije
B pokretna točka Ts mora još jedanput presjeći dužinu (a) te ostati iza
dužine (a) u omeđenoj površini (dakle može ju presjeći samo neparan broj
puta). Tako jednostavnom matematikom:


p.(+) _ Pj(-) = i


ustanovili smo da unutar omeđene površine imamo samo jednu točku.


Ako se umjesto jedne točke, po površini giba n točaka, tada je:


I (P;( + ) — P;(-) = ]
i = l


odnosno:


n n


IP(-!)_IPH = r


i=l i=l
n


2 P(+) == ukupan zbroj prelaza na 1. način


i = l




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 71     <-- 71 -->        PDF

v pi—) — ukupan zbroj prelaza na 2. način


Ukoliko napravimo slijedeću analogiju:



omeđena površina = ograđeno lovište (tzv. gater),



dužina (a) = vizura brojača koji se kreće putem od A do B,

točke Ti, Ta, T5,.. Tn = nepoznati broj grla divljači koja se kreće
unutar ograđene površine,
tada možemo pristupiti primjeni opisanog prilikom prebrojavanja divljači
koja obitava u zagrađenoj površini.


SI. 2. prikazuje shemu rasporeda brojača u zagrađenoj površini na početku
prebrojavanja (brojači = točke 1 do 5) i na kraju prebrojavanja (brojači
= točke 1´ do 5´). Linije između brojačkih crtkanih i necrtkanih pozicija
(1 do 5 i 1´ do 5´) predstavljaju puteve koje brojači tokom prebrojavanja
trebaju prijeći polazeći istovremeno, a točke Ti, Tž, T3,... T„ predstavljaju
grla divljači čiji broj tijekom prebrojavanja treba ustanoviti.


Slika 2.


Ukoliko svaki od brojača tijekom prelaza kompletnog puta prati samo
liniju (vizuru) do svog prvog lijevog susjednog brojača te bilježi broj grla




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 72     <-- 72 -->        PDF

koji će tu vizuru presjeći dolazeći u susret uz predznak (+), a broj grla koja
će tu istu vizuru presjeći dolazeći s leđa uz predznak (—) tada će suma svih
pozitivnih prijelaza P(+) (svih brojača) umanjena za sumu svih negativnih
prijelaza P(—) (također svih brojača) predstavljati točan broj grla u ograđenoj
površini.


Kako se brojačka linija (svi brojači ukupno) može sresti na svom putu
od početka (pozicije 1 do 5) do kraja (pozicije 1" do 5´) samo neparan broj
putas pojedinim grlom divljači tako je moguće izbjeći mogućnost da se neka
grla prebroje više puta definirajući prijelaze iz različitih smjerova različitim
predznakom (+ ili —).


Za bolje razumijevanje ovaj postupak najbolje je simulirati ovakvo prebrojavanje
na papiru ili u sobi (dvorištu) uz učešće potencijalnih brojača.


DISKUSIJA


Praktična primjena ovog postupka pri prebrojavanju
Prije svega potrebno je ustanoviti broj potrebnih brojača. U tu svrhu
treba uzeti u obzir:


1.
dužinu brojačke linije u trenutku kad je ona najduža (što ovisi o obliku
i veličini površine na kojoj se vrši prebrojavanje);
2.
najveću udaljenost pri kojoj je moguće ostvariti optičku vidljivost
između dva brojača cijelo vrijeme prebrojavanja (ukoliko ovaj uvjet
postojanja optičke vidljivosti nije ostvaren tada postupak nema smisla)
što ovisi o abundaciji i konfiguraciji površine na kojoj se vrši
prebrojavanje.
Nadalje, potrebno je prikupiti brojače te im objasniti zadatak. Iz iskustva
autor preporučuje da se ne pristupa prebrojavanju bez prethodnog simuliranja
prebrojavanja kojim će se dobiti točni rezultati. Naime brojači
teško shvate da npr. ne smiju registrirati divljač sa desne strane i si. Nadalje,
da bi brojači bili što bolje koncentrirani na svoj zadatak autor preporučuje
izradu tvrđih naslonjača za manual od daske ili tvrdog papira formata
A-5. Olovka ukoliko je špagom vezana za naslonjač neće moći biti izgubljena
tokom provlačenja brojača kroz grmlje.


Manual neka bude komad čistog papira A-5 formata koji je okomitom
crtom podijeljen na dva dijela. Brojaču je potrebno objasniti da dok gleda
lijevo prateći vizuru do svog prvog lijevog susjeda bilježi u desnu polovinu
manuala grla koja dolaze sprijedi (sada njemu s desne strane glede da je
okrenut lijevo), a grla koja dolaze s leđa u lijevu stranu manuala. Ukoliko
je manual zalijepljen na naslonjač još će posao biti lakši.


Ovisno o dužini brojačke linije te mogućih situacija na terenu poželjno
je odrediti jednog ili više koordinatora prebrojavanja. Ukoliko je potreban
samo jedan koordinator neka to bude krajnji desni brojač, koji će imati
zadatak da cijelo vrijeme prebrojavanja prati vizuru sa svoje desne strane
(dakle do ograde gatera) i vizuru do svog prvog lijevog susjednog brojača.
Naravno ovaj koordinator mora adekvatno registrirati prijelaze grla divljači
s obje strane. Njegov zadatak kao koordinatora je praćenje i održavanje




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 73     <-- 73 -->        PDF

adekvatne udaljenosti sa lijeve i desne strane kako bi uvjet optičke vidljivosti
bio ostvaren, te reguliranje brzine kretanja brojača. Što se brojačka
linija sporije kreće to je prebrojavana divljač manje uplašena čime se omogućuje
bolji kvalitet prebrojavanja.


Svi ostali brojači također imaju zadatak da paze da ovaj uvjet bude
ostvaren te da dovikivanjem (prilikom prebrojavanja) upozoravaju jedan
drugoga o dobrom smjeru kretanja kako bi se povoljna udaljenost između
brojača održala cijelo vrijeme. Prilikom prve primjene ovog postupka autor
je najviše bio zabrinut zbog mogućnosti neostvarivanja uvjeta postojanja
optičke vidljivosti između dvojice brojača tijekom cijelog prebrojavanja. Pokazalo
se da brojači veoma lako korigiraju jedan drugog te da ovaj uvjet
optičke vidljivosti biva lako ostvaren ukoliko je broj brojača dobro isplaniran.
Veći problem predstavljala je adekvatna priprema brojača u koju možemo
biti sigurni tek poslije simuliranja prebrojavanja kako je ranije opi


sano.


Često je potrebno prilikom ovakvog prebrojavanja ustanoviti distribuciju
dobnih razreda odnosno distribuciju kvalitete trofeja kao i distribuciju
spolova cijele prebrojavane populacije.


U tom slučaju najpogodnije je formirati nekoliko (zbog funkcionalnosti
što je moguće manje) karakterističnih varijabli izmjerom kojih se mogu dobiti
pouzdani parametri koji definiraju populaciju. Naravno formiranje varijable
moraju dobiti svoje mjesto i na lijevoj i na desnoj strani manuala
(+ ili — predznak). Naprimjer odvojenim registriranjem košuta, telića i ostalih
moguće je definirati distribuciju kvalitete populacije jelenske divljači
(pogotovo će to biti točno ukoliko se uzme u obzir evidencija odstrela i
starost populacije).


Još je potrebno napomenuti da je u slučaju prisustva manje površine
sa slabom vidljivosti moguće angažirati dodatne brojače. Ovi dodatni brojači
raspoređuju se uz ovu površinu sa slabijom vidljivosti te miruju (ne
registriraju prijelaze divljači) sve dok ostali brojači ne dođu u istu liniju
sa njima (vidi si. 2). Potom prebrojavanje nastavljaju svi zajedno na već
opisani način.


ZAKLJUČAK


1.
Izloženi postupak prebrojavanja divljači veoma je pogodan za prebrojavanje
u zagrađenim površinama i to krupnijih vrsta divljači kao
što su: jelenska i srneća divljač i divlje svinje.
2.
Primjenom ovog postupka moguće je postići 100ü/o točnost u pogledu
brojnog stanja prebrojavane divljači kao i u pogledu definiranja kvalitete
prebrojavane populacije.
3.
Postupak je jeftin i lako i brzo se provodi.
4.
Postupak nudi mogućnost kontroliranja kretanja tjeranjem poplašene
divljači što može donijeti spoznaje primjenjive pri izlovu divljači.
LITERATURA


Prilikom sastavljanja ovog rukopisa nije korištena nikakva literatura.


(Obrađena metoda prebrojavanja divljači zasniva se na originalnoj ideji
autora.)




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Possibility for Counting Game Head in fenced Breeding Farms


Summary


Exact number of a large game head which dwell in fenced breeding farms
is very important for good management. By usual way of counting large game
head it is possible to make certain mistake because of great possibility of counting
the same head two or more times. By using here described method for
counting such mistake is impossible to be made because the method contains
simple principle which controls counting two or more times the same head. The
method is tested on counting large game head at fenced breeding farms from
750 acres (300 ha) to 2470 acres (1000 ha) of size and it is applied on counting
the head of the deer and roe game and boar game. By using this method it is
possible to reach 100V» punctuality (accuracy) in view of exact number of the
head and in view of defining quality of counted population. The method is very
cheap and it is very easy to apply.


Tj moves inside the enclosed area (P) haphazardly (Graph 1). Line (a) goes
from the point A to the point B. During that action T( crosses the line from its
left on to its right side and the other way around. If the amount of crossings-
ower of Tj from the left side onto the right is marked as P^+J and amount of
of crossings-ower in the opposite direction is marked as P;(—), then;


p.(+) _ p.(-) = i


By this simple calculation is found out that inside the enclosed area (P) there
is only one dot.
If there moves the unknown amount of dots (n) in that case;


v (p.(+)_p.(-)) = n


If the dot represents game head, the (P) area stands for fenced breading
farm, part of the (a) line within this area represents the vision range (line) of
the man counting the game head.


Thus by the finaly inserted formula there is given the way of counting of
the game head on that area.


As it is ilustrated (Graph 2) five counters move from positons 1 to 5 to the
positons 1´ to 5´. On its ways, during the counting, ewery counter registrates the
amount of the crossings-ower by paying attention to the short sighting line
betwen his own position to the first left neighbouring counter. The number of
neded counters is found out according to the visibility of the area (which depends
on abundance of shurbs and trees).


Key words : counting game heads, fenced breeding farm, punctuality
(accuracy)