DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 70     <-- 70 -->        PDF

POSTUPAK RADA


Ovaj jednostavan postupak baziran je na slijedećem načelu. Ukoliko
imamo omeđenu površinu (si. 1) u kojoj se slobodno i nepredvidivo kreće
točka Tj tad dužina (a) na svom putu od pozicije A do pozicije B može biti
presječena od slobodne pokretne točke samo neparan broj puta. Ovi susreti
dužine (a) i slobodne pokretne točke Ti mogu se desiti jedino na dva načina:


omeđena Dovrši na P


Slika 1.


1.
način: da točka Tj dolazi iz smjera 1 u susret dužini (a) te da ju presiječe
(označimo broj ovakvih prelaza; P^+)).
2.
način: da se točka Tj pošto je već jednom presjekla dužinu (a) vraća
te da dolazeći iz smjera 2 ponovo presječe dužinu (a), (označimo broj
ovakvih prelaza; Pf(—).
U drugom slučaju obzirom da se dužina (a) kreće sve do krajnje pozicije
B pokretna točka Ts mora još jedanput presjeći dužinu (a) te ostati iza
dužine (a) u omeđenoj površini (dakle može ju presjeći samo neparan broj
puta). Tako jednostavnom matematikom:


p.(+) _ Pj(-) = i


ustanovili smo da unutar omeđene površine imamo samo jednu točku.


Ako se umjesto jedne točke, po površini giba n točaka, tada je:


I (P;( + ) — P;(-) = ]
i = l


odnosno:


n n


IP(-!)_IPH = r


i=l i=l
n


2 P(+) == ukupan zbroj prelaza na 1. način


i = l