DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 75 <-- 75 --> PDF |
OBLJETNICE 125 GODINA NAJVIŠE ZNANSTVENE I UMJETNIČKE USTANOVE U HRVATSKOJ Dana 4. ožujka 1991. godine navršilo se 125 godina rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koja je na prijedlog velike većine članova Akademije Zakonom Hrvatskog Državnog Sabora od 26. lipnja 1991. promijenila ime u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti´´1 U povodu 125 godišnjice naše najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Republici Hrvatskoj održano je više svečanosti i objelodanjeno nekoliko publikacija od kojih su najvažnije ove dvije: — »125 godina djelovanja Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (1866— —1991,)«, JAZU, 1—67 str., Zagreb 1991. — »125 godina Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (1866—1991.)«, HAZU, 1—238 str., Zagreb 1991. Iz prve publikacije prenosim za čitaoce Šumarskog lista ovo: »Zamisao o osnivanju nacionalnog znanstvenog društva u Hrvatskoj pojavila se u samim počecima hrvatskog narodnog preporoda. Tu je ideju iznio Ljudevit Gaj u »Danici« 1836. godine. Iste je godine o tomu raspravljao Hrvatski sabor, koji donosi zaključak ´o unapređenju narodnog jezika´, u kojem se moli kralj da dopusti osnivanje ´Učenog društva za njegovanje prosvjete narodnim jezikom´. Ta potvrda, međutim, nije dolazila. Brigu za širenje ´korisnih znanosti´ preuzela je »Čitaonica«, osnovana 1836. godine, koja je uporno nastojala da se osnuje društvo koje će se baviti jedino znanošću. Matica ilirska, osnovana 1842. godine, koja će se poslije nazvati Matica hrvatska, nije to pitanje skidala s dnevnog reda. Nakon poraza Austrije kod Magente i Solferina (1859.), car Franjo Josip I., obećao je liberalizirati političko-društveni život u Monarhiji (tzv. Luksemburški manifest). Nova je vlada, nakon smjenjivanja apsolutiste Bacha, osnovala »pojačano carevinsko vijeće«. U to je vijeće car imenovao i đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i baruna Ambroza Vranicanija iz banske Hrvatske i Franu konte Borellija iz Dalmacije. Govor biskupa Strossmayera koji je tražio samostalnost Hrvatske i njenu nezavisnost od Ugarske, i njegov okršaj s Borellijem u pitanju sjedinjenja Dalmacije s banskom Hrvatskom, istakli su Strossmayera među prvake tadašnjeg hrvatskog političkog života, koji je nakon novog ustava od 20. listopada 1860. godine nanovo oživio. Taj je ustav garantirao Hrvatima u banovini Sabor, potpuno neovisan o mađarskom utjecaju. U svezi s tim saziva ban Šokčević bansku konferenciju na koju poziva najistaknutije hrvatske političare. Za osnivanje Jugoslavenske akademije ta je banska konferencija od presudnog značenja. Na njoj je, 10. prosinca I860., naime, biskup Strossmayer, pismom upravljenom banu Šokčeviću, položio svoj prvi prinos od 50.000 forinti u svrhu * Sjedište Akademije nalazi se na Zrinskom trgu 11, u palači koja je dovršena 1880. godine potporom biskupa Josipa Jurja Strossmayera. |