DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 75 <-- 75 --> PDF |
OBLJETNICE 125 GODINA NAJVIŠE ZNANSTVENE I UMJETNIČKE USTANOVE U HRVATSKOJ Dana 4. ožujka 1991. godine navršilo se 125 godina rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koja je na prijedlog velike većine članova Akademije Zakonom Hrvatskog Državnog Sabora od 26. lipnja 1991. promijenila ime u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti´´1 U povodu 125 godišnjice naše najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Republici Hrvatskoj održano je više svečanosti i objelodanjeno nekoliko publikacija od kojih su najvažnije ove dvije: — »125 godina djelovanja Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (1866— —1991,)«, JAZU, 1—67 str., Zagreb 1991. — »125 godina Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (1866—1991.)«, HAZU, 1—238 str., Zagreb 1991. Iz prve publikacije prenosim za čitaoce Šumarskog lista ovo: »Zamisao o osnivanju nacionalnog znanstvenog društva u Hrvatskoj pojavila se u samim počecima hrvatskog narodnog preporoda. Tu je ideju iznio Ljudevit Gaj u »Danici« 1836. godine. Iste je godine o tomu raspravljao Hrvatski sabor, koji donosi zaključak ´o unapređenju narodnog jezika´, u kojem se moli kralj da dopusti osnivanje ´Učenog društva za njegovanje prosvjete narodnim jezikom´. Ta potvrda, međutim, nije dolazila. Brigu za širenje ´korisnih znanosti´ preuzela je »Čitaonica«, osnovana 1836. godine, koja je uporno nastojala da se osnuje društvo koje će se baviti jedino znanošću. Matica ilirska, osnovana 1842. godine, koja će se poslije nazvati Matica hrvatska, nije to pitanje skidala s dnevnog reda. Nakon poraza Austrije kod Magente i Solferina (1859.), car Franjo Josip I., obećao je liberalizirati političko-društveni život u Monarhiji (tzv. Luksemburški manifest). Nova je vlada, nakon smjenjivanja apsolutiste Bacha, osnovala »pojačano carevinsko vijeće«. U to je vijeće car imenovao i đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i baruna Ambroza Vranicanija iz banske Hrvatske i Franu konte Borellija iz Dalmacije. Govor biskupa Strossmayera koji je tražio samostalnost Hrvatske i njenu nezavisnost od Ugarske, i njegov okršaj s Borellijem u pitanju sjedinjenja Dalmacije s banskom Hrvatskom, istakli su Strossmayera među prvake tadašnjeg hrvatskog političkog života, koji je nakon novog ustava od 20. listopada 1860. godine nanovo oživio. Taj je ustav garantirao Hrvatima u banovini Sabor, potpuno neovisan o mađarskom utjecaju. U svezi s tim saziva ban Šokčević bansku konferenciju na koju poziva najistaknutije hrvatske političare. Za osnivanje Jugoslavenske akademije ta je banska konferencija od presudnog značenja. Na njoj je, 10. prosinca I860., naime, biskup Strossmayer, pismom upravljenom banu Šokčeviću, položio svoj prvi prinos od 50.000 forinti u svrhu * Sjedište Akademije nalazi se na Zrinskom trgu 11, u palači koja je dovršena 1880. godine potporom biskupa Josipa Jurja Strossmayera. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 76 <-- 76 --> PDF |
da se počne ostvarivati ideja o osnutku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U svom pismu Strossmayer kaže: »Narodna je knjiga i glavni plod duha svakog naroda i glavno pomicalo njegova razvitka, pače s nesnosnim prilikama javnog života jedino sredstvo, koje ga čuva od propasti«. Politički smisao Strossmayerovih programskih osnova koncizno je formulirao njegov najbliži suradnik, kasniji prvi predsjednik Akademije, Franjo Rački, slijedećim riječima: »Kad naš narod jednom sebi razvije svoju književnost na temelju svojeg jezika, neće se tresti pred svakim vjetrom političke neizvjesnosti i neće se plašiti ne bi li mu mogući ministar narodni jezik izagnao u domaći zapećak. Obezbjeda narodnog bića zahtijeva da se što prije ustroji Akademija jugoslavenska« ... Novoizabrani Hrvatski sabor sastao se 15. travnja 1861, Taj je Sabor, iako podijeljen u stranke koje su zastupale različita gledišta na odnose s Bečom i Peštom, već 20. travnja jednoglasno prihvatio prijedlog Josipa Jurja Strossmayera da se osnuje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Taj prijedlog spada među najjednodušnije prihvaćene prijedloge koji su ikada u Hrvatskom saboru prihvaćeni. Tada je Strossmayer u Saboru održao govor u kojem zahvaljuje na prihvaćanju njegova prijedloga uz poziv na osnivanje Sveučilišta u Zagrebu. Poslije izbora 1865. godine sastao se Hrvatski sabor 12. studenoga 1865. Taj je Sabor, 21. veljače 1866., među ostalim prihvatio prerađena Pravila, s time da je nova formulacija o svrsi glasila: »Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti jest zavod zemaljski i ima sjedište u Zagrebu. Njezina svrha jesu samostalna istraživanja na polju znanosti i umjetnosti, svestrano unapređenje istih, a osobito jezika i književnosti.« Kralj je tako izmijenjena Pravila sankcionirao 4, ožujka 1866. i tom je kraljevom sankcijom osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Taj se datum smatra danom osnivanja Akademije. Odmah poslije toga, 12. ožujka 1866., Hrvatski je sabor predložio kralju na potvrdu prvih 16 pravih članova Akademije, od kojih je kralj potvrdio 14. To su bili: Janes Bleiweiss, Mirko Bogović, Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Šime Ljubić, Antun Mažuranić, Pavao Muhić, Franjo Rački, Jovan Subotić, Josip Schlosser- Klekovski, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, Adolf Veber i Živko Vukasović. Od potvrđenih članova nisu prihvatili izbor Ivan Kukuljević-Sakcinski i Antun Mažuranić, o čemu postoje različita mišljenja. V. Jagić smatra da je osnovni razlog u oprekama političkog mišljenja, dok Đ. Körbler vidi uzrok u nezadovoljstvu s izborom predsjednika, a ima mišljenja da je zahvala uslijedila zbog toga što nisu bili predloženi Ljudevit Gaj, Petar Preradović i Ivan Mažuranić. Na svojoj prvoj sjednici, 26. svibnja 1866., pošto su članovi Akademije prihvatili Poslovnik, izabrali su Josipa Jurja Strossmayera za pokrovitelja, Franju Račkog za predsjednika.« Obojica su vrlo zaslužni za rad Akademije. Strossmayer je bio pokrovitelj Akademije 39 godina a Rački njezin predsjednik punih 20 godina. Poslije Račkoga bilo je 12 predsjednika da bi u suverenoj i slobodnoj Hrvatskoj, kao četrnaesti, bio izabran Ivan Supek za predsjednika Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti. U drugoj knjizi prikazan je vrlo opširno rad Akademije tijekom 125 godina, tj. od 1866. do 1991. Za to vrijeme struktura Akademije se mijenjala te je poprimila današnji oblik koji se može ukratko ovako obilježiti: — Najviši organ Akademije je Skupština koju čine svi redoviti članovi; — Izvršno tijelo Skupštine je Predsjedništvo Akademije koje se sastoji od predsjednika, dva potpredsjednika, tajnika razreda i određeni broj redovitih članova koje bira Skupština u skladu sa statutom Akademije; |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— Znanstveni i umjetnički zadaci rješavaju se u razredima Akademije: I. Razred za društvene znanosti, II. Razred za matematičke, kemijske i tehničke znanosti; III. Razred za prirodne znanosti, IV. Razred za medicinske znanosti, V. Razred za filološke znanosti, VI. Razred za suvremenu književnost, VII. Razred za likovne umjetnosti, VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Rad u razredu koordinira njegov tajnik. Istraživački i umjetnički rad organiziran je u istraživačkim jedinicama, muzej sko-galerijskim jedinicama, znanstvenim savjetima, centrima i odborima. Postoje ove istraživačke jedinice: a) na području društvenih znanosti: — Zavod za arheologiju, Zagreb, — Etnološki zavod, Zagreb, — Zavod za povijesne znanosti, Zagreb, — Zavod za povijesne i društvene znanosti, Rijeka, Pula, — Zavod za povijesne znanosti, Zadar, — Zavod za povijesne znanosti, Dubrovnik, — Zavod za ekonomska istraživanja, Zagreb, b) na području pomorstva: — Zavod za pomorsko pravo, historiju i ekonomiku pomorstva, Zagreb, c) na području prirodnih znanosti: — Zavod za ornitologiju, Zagreb, — Zavod za filozofiju znanosti i mir, Zagreb, — Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, Zagreb — Zavod za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti, Zagreb, — Zavod za istraživanje korozije i desalinaciju, Dubrovnik, — Laboratorij za proučavanje strukture i funkcije osjetnih organa, Zagreb, — Zavod za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija, Zagreb, — Arboretum, Trsteno d) na području arhitekture: — Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Zagreb, e) na području jezika, književnosti i teatrologije: — Zavod za književnost i teatrologiju, Zagreb, — Zavod za lingvistička istraživanja, Zagreb, f) na području glazbene umjetnosti: — Zavod za muzikološka istraživanja, Zagreb, g) interdisciplinarne jedinice: — Zavod za znanstveni i umjetnički rad, Split, — Zavod za znanstveni rad, Osijek, — Zavod za znanstveni rad, Vinkovci, — Zavod za znanstveni rad, Varaždin |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Postoje ove muzejsko-galerijske jedinice: — Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb, — Gliptoteka, Zagreb, — Kabinet grafike, Zagreb, — Zbirka Baltazara Bogišića, Cavtat, — Galerija Vanka, Korčula. Akademija ima 27 objekata od kojih su 16 u Zagrebu a 11 izvan Zagreba. Najvrednija je Strossmayerova galerija, otvorena 1884. godine. Danas njezin umjetnički inventar iznosi 2.333 umjetnina. Posebni oblik djelovanja Akademije odvija se u 6 Savjeta i to za naftu, pomorstvo, promet, za zaštitu prirode, za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju te za turizam. Osim toga postoje 4 Centra koji okupljaju znanstvenike i stručnjake iz ovih područja: kemija organskih spojeva, boksita, kristalografija i teorijska fizika. U okviru stručnih službi postoje: Knjižnica, Arhiv i Orijentalna zbirka. Novim Zakonom o Hrvatskoj Akademiji predviđena je reorganizacija spomenutih jedinica. Za šumarsku struku od posebnog su značenja: Knjižnica, Anali za šumarstvo, Razred za prirodne znanosti, Arboretum Trsteno i indisciplinarni Zavod za znanstveni rad u Vinkovcima. Taj je Zavod osnovan 1969. s prvenstvenom svrhom znanstvenih istraživanja u šumarstvu i sličnim specijalnostima. Tijekom svog 22-godišnjeg rada Zavod HAZU u Vinkovcima objavio je 10 knjiga na 3.781 stranicu sa 134 znanstvena rada od kojih se polovica bavi šumarstvom. Akademija je tijekom 125 godina razvijala vrlo veliku međunarodnu suradnju s velikim brojem akademija u svijetu. Djelovanje Akademije se najviše reflektira u njezinim edicijama različitih znanstvenih područja. U tom smjeru Akademija je slijedila zamisao prvog njezinog predsjednika F. Račkoga koji je rekao: »Naša je Akademija osnovana da najprije hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest, pravo i književnost domovine, njegove prirodne odnošaje«. Od osnutka do kraja 1990. godine Akademije je objavila 3.064 svezaka, od kojih valja istaknuti »Ljetopis« koji izlazi svake godine; u njemu se nalaze svi godišnji izvještaji o radu u toku godine. Danas Akademija ima jednog počasnog člana, 142 dopisna člana, 141 redovnog člana i 91 člana suradnika. U navedenim akademijinim edicijama spomenuti su također i članovi u razdoblju od 1941—1945. (za vrijeme ondašnje Hrvatske Akademije) s njihovim djelovanjem. Uz spomenute dvije akademijine edicije o 25-godišnjem radu treba istaknuti i »Deklaraciju Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti« i nekoliko izjava kojima se osuđuje oružani napad i agresija Jugoarmije na Republiku Hrvatsku. Dušan Klepac, redoviti član HAZU |