DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Postoje ove muzejsko-galerijske jedinice: — Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb, — Gliptoteka, Zagreb, — Kabinet grafike, Zagreb, — Zbirka Baltazara Bogišića, Cavtat, — Galerija Vanka, Korčula. Akademija ima 27 objekata od kojih su 16 u Zagrebu a 11 izvan Zagreba. Najvrednija je Strossmayerova galerija, otvorena 1884. godine. Danas njezin umjetnički inventar iznosi 2.333 umjetnina. Posebni oblik djelovanja Akademije odvija se u 6 Savjeta i to za naftu, pomorstvo, promet, za zaštitu prirode, za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju te za turizam. Osim toga postoje 4 Centra koji okupljaju znanstvenike i stručnjake iz ovih područja: kemija organskih spojeva, boksita, kristalografija i teorijska fizika. U okviru stručnih službi postoje: Knjižnica, Arhiv i Orijentalna zbirka. Novim Zakonom o Hrvatskoj Akademiji predviđena je reorganizacija spomenutih jedinica. Za šumarsku struku od posebnog su značenja: Knjižnica, Anali za šumarstvo, Razred za prirodne znanosti, Arboretum Trsteno i indisciplinarni Zavod za znanstveni rad u Vinkovcima. Taj je Zavod osnovan 1969. s prvenstvenom svrhom znanstvenih istraživanja u šumarstvu i sličnim specijalnostima. Tijekom svog 22-godišnjeg rada Zavod HAZU u Vinkovcima objavio je 10 knjiga na 3.781 stranicu sa 134 znanstvena rada od kojih se polovica bavi šumarstvom. Akademija je tijekom 125 godina razvijala vrlo veliku međunarodnu suradnju s velikim brojem akademija u svijetu. Djelovanje Akademije se najviše reflektira u njezinim edicijama različitih znanstvenih područja. U tom smjeru Akademija je slijedila zamisao prvog njezinog predsjednika F. Račkoga koji je rekao: »Naša je Akademija osnovana da najprije hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest, pravo i književnost domovine, njegove prirodne odnošaje«. Od osnutka do kraja 1990. godine Akademije je objavila 3.064 svezaka, od kojih valja istaknuti »Ljetopis« koji izlazi svake godine; u njemu se nalaze svi godišnji izvještaji o radu u toku godine. Danas Akademija ima jednog počasnog člana, 142 dopisna člana, 141 redovnog člana i 91 člana suradnika. U navedenim akademijinim edicijama spomenuti su također i članovi u razdoblju od 1941—1945. (za vrijeme ondašnje Hrvatske Akademije) s njihovim djelovanjem. Uz spomenute dvije akademijine edicije o 25-godišnjem radu treba istaknuti i »Deklaraciju Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti« i nekoliko izjava kojima se osuđuje oružani napad i agresija Jugoarmije na Republiku Hrvatsku. Dušan Klepac, redoviti član HAZU |