DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
trebalo urediti u hrvatskom šumarstvu Zikmundovsky je iznio u 14 točaka od kojih, skraćeno navodimo osam. To su: — Nužno je u uređenju šumarske službe voditi računa o dva »strogo različita područja« — tj. područje provincijala i područje, tada već bivše, Vojne krajine; — u Zemaljskoj vladi, međutim, vodstvo treba biti jedinstveno ali s dva zemaljska nadzornika (inspektora), za svaki sektor po jedan; — poslovi na pošumljavanju krša i uređenja bujica trebaju biti odvojeni u posebnom sektoru sa šumarom na čelu; — za sve organizacije treba donijeti statute time da za oblast pošumljavanja krša i uređenja bujica mora donijeti poseban statut u kojem će se razraditi zadaće države, fondova, općina te posebničkih (privatnih) interesa. Kod izrade statuta trebali bi surađivati ili odlučivati: a) gospodarski odbori imovnih općina, b) šumarska služba imovnih općina, c) uprava državnih šuma, d) Hrvatsko- slavonsko šumarsko društvo i Zemaljsko kulturno vijeće, e) županijske oblasti, f) županijski nadšumari, g) istaknuti šumarski i gospodarski stručnjaci (kao savjetnici za pojedine probleme); — urediti gospodarenje u zemljišnim zajednicama; — urediti položaj i plaće šumarskim službenicima u Provincijalu; — reorganizirati državni stručni ispit uz sudjelovanje Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima i Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva; — konačno, kao ugaoni kamen, je organizacija hrvatsko-slavonskog šumarstva donošenjem novoga Zakona o šumama koji bi trebao obuhvatiti sve navedene teze. Prema tome Zikmundovsky je o problematici hrvatskog šumarstva razmišljao i svoja razmišljanja objavio znatno prije nego li je prešao na rad u Zemaljsku vladu. Za pretpostaviti je, da je Khuen znao za ovaj program Zikmundovskog i zato ga, u danom času, pozvao da iz Zadra pređe u Zagreb obećavajući i neka priznanja kao npr. ishođenje ranga kr. dvorskog savjetnika, što Khuen nije ništa izvršio. Naprotiv, na silu ga poslao u mirovinu. Takvo ponašanje, kako piše Kršnjavi, bilo je svojstveno Khuen Hedervary-u. Reorganizacija službe uređenja bujica koje je ministar za poljodjelstvo grof Falkenhayn proveo u Austriji 1885. godine povjerava te radove državnoj šumarskoj službi bilo osnivanjem Sekcija za uređivanje bujica u Klagenfurtu — Celovcu npr., ili uključivanjem u te poslove zemaljska šumarska nadzorništva kao, npr., u Vilachu — Beljaku i Zadru, ponukalo je Zikmundovskog da zagrebačkim novinarima u Agramer Zeitung12 obrazloži zašto je takova organizacija na uređenju bujica potrebna i u Hrvatskoj i Slavoniji— »mojoj dragoj domovini«. To je potrebno, piše Zikmundovsky, jer »uređivanje bujica po šumarskoj službi nije samo brže i jeftinije nego i zbog naravi same stvari, jer je uz građevne radove redovno vezano prirodno ili umjetno pošumljavanje; uređenjem bujica zapravo popravljaju se pogrešno izvedeni šumsko-gospodarski zahvati«. Treba uzeti u obzir i mogućnost da nadzor i eventualne naknadne poslove šumarska služba može obavljati uz ostale svoje dužnosti, dakle i održavanje izvedenih gradnji i izvedenih radova bit će jeftinije nego ako ti poslovi budu u kompetenciji »kulturnih inžinjera« tj. vodoprivredne službe. M Ferdo Zikmundovsky: über die Wildbach — Verbaung. Vom k.k. Landesforstinspektor in Zara. Agramer Zeitung LXI (1886), Nr. 19. 192 |