DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 88 <-- 88 --> PDF |
je 14. listopada 1876. godine po delegatskom sistemu tj. šumari pojedinih političko- upravnih jedinica, u Provincijalu podžupanija a u Vojnoj krajini pukovnija, na skupštinu uputuli su jednog ili dva člana14. Šumari Novogradiške pukovnije uputili su dva delegata, šumarnika Ivu Sobodu i nadšumara Ferdu Zikmundovskog. Skupština je trajala tri dana, jer se na njoj razmatrala, pored izbora društvenih tijela, problematika šumarstva Hrvatske a rezultati rasprave sažeti su u sedam tema ili točaka Rezolucije kojom se traže rješenja pojedinih aktualnih problema. Teme su: — izmjene nekih odredaba Zakona o šumama iz 1852. godine15; — uvesti upravu za »općinske« šume odnosno šume koje su po razrješenju kmetskih odnosa u ime otkupa služnosti prava drvarenju šumama odnosnog vlastelina16; — ustrojiti državni nadzor nad svim šumama (današnju šumarsku inspekciju; — što prije dovršiti poslove segregacije a po mogućnosti provesti i komasaciju; — studij šumarstva premjestiti iz Križevaca u Zagreb i podići ga na stupanj akademije17; — u podžupanijske odbore Kr. zemaljskog vijeća uključiti i šumare. Zikumendovskv je sudjelovao u raspravi gotovo o svim temama, dakle nastojao je, na unapređenju hrvatskog šumarstva u cjelosti. U društvenu djelatnost Zikmundovskog u to vrijeme možemo ubrojiti i objavljena naprijed navedena dva prikaza iz šumarstva i lovstva na području Novogradiške pukovnije u 1876. godini, dakle u prvom njegovom godištu. U radu Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva aktivira se po dolasku u Zadar a 1893. godine izborom na skupštini Društva održanoj 24. rujna 1894. godine izabran je za predsjednika. Društveni je predsjednik do XXI. redovite glavne skupštine održane u Zagrebu 26. rujna 1897. godine, kada je za predsjednika izabran Marko grof Bombelles; Zikmundovsky je izabran za prvog podpredsjednika, koju je dužnost obavljao do 1905. godine. Obrazloženje za ovu smjenu ne nalazimo u društvenoj dokumentaciji ali se može pretpostaviti da je po srijedi bila želja da na čelu H. s. šumarskog društva bude osoba sa što višim ugledom. A Marko grof Bombelles, koji je inače bio član utemeljitelj Društva od 1890, godine, bila je takva osoba, osoba, koja je uz ostalo, imala mogućnost da u svako doba dođe u carski dvor. Predsjednikom Društva grof Bombelles ostao je sve do 1912. godine. Ni na mjestu društvenog podpredsjednika utjecaj Zikmundovskog na rad Društva nije bio bitno smanjen. Nije bio smanjen s razlogoa, što Bombelles nije stalno boravio u Zagrebu nego na svom dobru Opeka (kod Varaždina) a nije sudjelovao ni u radu mnogih sjednica Upravnog odbora pa je podpredsjednik bio, u svakom slučaju, radni predsjednik. 11 Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva od 1876. do 1922. godine (tri knjige). ls Ovaj je Zakon bio na snazi sve do 1929. godine, kada je donesen Zakon o šumama (datumiran s 21. prosinca 1929) za cijelu tadašnju Jugoslaviju. Zakon o šumama iz 1852. godine na području Austrije zamijenjen je tek 1. siječnja 1975. godine (v. Šum. list 1982. god., str. 462), iako su izmjene pojedinih odredbi iz tog Zakona i u Austriji pokretane još tijekom prošlog stoljeća! u Uprava »općinskih« šuma riješena je Zakonom o uređenju zemljišnih zajednica od 21. travnja 1894. 17 Ovaj zahtjev ostvaren je 1898. godine, kada je počela s radom Šumarska akademija, »prislonjena « na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, |