DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 88     <-- 88 -->        PDF

je 14. listopada 1876. godine po delegatskom sistemu tj. šumari pojedinih političko-
upravnih jedinica, u Provincijalu podžupanija a u Vojnoj krajini pukovnija, na
skupštinu uputuli su jednog ili dva člana14. Šumari Novogradiške pukovnije uputili
su dva delegata, šumarnika Ivu Sobodu i nadšumara Ferdu Zikmundovskog.
Skupština je trajala tri dana, jer se na njoj razmatrala, pored izbora društvenih
tijela, problematika šumarstva Hrvatske a rezultati rasprave sažeti su u sedam
tema ili točaka Rezolucije kojom se traže rješenja pojedinih aktualnih problema.


Teme su:


— izmjene nekih odredaba Zakona o šumama iz 1852. godine15;
— uvesti upravu
za »općinske« šume odnosno šume koje su po razrješenju kmetskih
odnosa u ime otkupa služnosti prava drvarenju šumama odnosnog vlastelina16;
— ustrojiti državni nadzor nad svim šumama (današnju šumarsku inspekciju;
— što prije dovršiti poslove segregacije a po mogućnosti provesti i komasaciju;

studij šumarstva premjestiti iz Križevaca u Zagreb i podići ga na stupanj
akademije17;
— u podžupanijske odbore Kr. zemaljskog vijeća uključiti i šumare.
Zikumendovskv je sudjelovao u raspravi gotovo o svim temama, dakle nastojao
je, na unapređenju hrvatskog šumarstva u cjelosti.


U društvenu djelatnost Zikmundovskog u to vrijeme možemo ubrojiti i objavljena
naprijed navedena dva prikaza iz šumarstva i lovstva na području Novogradiške
pukovnije u 1876. godini, dakle u prvom njegovom godištu.


U radu Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva aktivira se po dolasku u
Zadar a 1893. godine izborom na skupštini Društva održanoj 24. rujna 1894. godine
izabran je za predsjednika. Društveni je predsjednik do XXI. redovite
glavne skupštine održane u Zagrebu 26. rujna 1897. godine, kada je za predsjednika
izabran Marko grof Bombelles; Zikmundovsky je izabran za prvog podpredsjednika,
koju je dužnost obavljao do 1905. godine. Obrazloženje za ovu smjenu
ne nalazimo u društvenoj dokumentaciji ali se može pretpostaviti da je po srijedi
bila želja da na čelu H. s. šumarskog društva bude osoba sa što višim ugledom.
A Marko grof Bombelles, koji je inače bio član utemeljitelj Društva od 1890, godine,
bila je takva osoba, osoba, koja je uz ostalo, imala mogućnost da u svako
doba dođe u carski dvor. Predsjednikom Društva grof Bombelles ostao je sve do
1912. godine. Ni na mjestu društvenog podpredsjednika utjecaj Zikmundovskog na
rad Društva nije bio bitno smanjen. Nije bio smanjen s razlogoa, što Bombelles
nije stalno boravio u Zagrebu nego na svom dobru Opeka (kod Varaždina) a nije
sudjelovao ni u radu mnogih sjednica Upravnog odbora pa je podpredsjednik bio,
u svakom slučaju, radni predsjednik.


11 Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva od 1876. do
1922. godine (tri knjige).


ls Ovaj je Zakon bio na snazi sve do 1929. godine, kada je donesen Zakon o šumama (datumiran
s 21. prosinca 1929) za cijelu tadašnju Jugoslaviju. Zakon o šumama iz 1852. godine na području Austrije
zamijenjen je tek 1. siječnja 1975. godine (v. Šum. list 1982. god., str. 462), iako su izmjene pojedinih
odredbi iz tog Zakona i u Austriji pokretane još tijekom prošlog stoljeća!


u Uprava »općinskih« šuma riješena je Zakonom o uređenju zemljišnih zajednica od 21. travnja
1894.
17 Ovaj zahtjev ostvaren je 1898. godine, kada je počela s radom Šumarska akademija, »prislonjena
« na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,