DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 93 <-- 93 --> PDF |
stvenoistraživački rad se obavlja u 5 centara (Nancy, Orleans, Bordeaux, Avignon, Antilles — Guiana). Intenzitet radova može se ocijeniti na temelju podatka da npr. samo površine eksperimenata iz oplemenjivanja drveća iznose oko 2.000 ha, s oko 2 milijuna individualno tretiranih stabala. Godišnji proračun iznosi oko 8 milijuna FRF, s dodatnim prihodima iz direktnih ugovora. Hrastove šume predstavljaju najvažnije prirodno bogatstvo Francuske. Šume u Francuskoj zauzimaju površinu od 13,3 milijuna hektara, od čega na šume hrasta otpada 5,5 milijuna hektara, što čini oko 40% ukupnih šumskih površina Francuska, odnosno 60°´,, od površina na kojoj su listopadne šume. Ukupna drvna masa hrasta se procjenjuje na 496 milijuna m3, što čini 29% od ukupne drvne zalihe Francuske. Francuska je prva zemlja Europe u proizvodnji hrastova drva, a druga na svijetu. Glavne su vrste hrast lužnjak i hrast kitnjak. U ekonomskom ppgledu prihodi, koji se ostvaruju samo s lužnjakom i kitnjakom, čine više od 1/3 ukupnih prihoda od sveukupne proizvodnje drveta u Francuskoj. Ove dvije vrste hrastova zauzimaju 31% produktivne šumske površine, odnosno 75% svih hrastovih šuma, te daju 88% drvne mase od mase koju proizvode svi hrastovi. Osim ove dvije vrste u Francuskoj se nalaze još mediteranski hrastovi, medunac i neki introducirani od kojih je najzastupljeniji crveni hrast. Neke sastojine (uglavnom u privatnom posjedu) uzgajaju se kao panjače, a pretežan dio je visokog uzgojnog oblika s ophodnjom za kitnjak između 180 i 220 godina, za koje vrijeme se postižu dimenzije stabala od oko 60 cm u prsnom promjeru. Za iste dimenzije lužnjaka ophodnja je nešto kraća, a radom na poboljšanju uzgojnih zahvata se očekuje skraćivanje ophodnje kod lužnjaka na 100 do 110 godina, uz dimenzije stabala od oko 70 cm. Ophodnjom kitnjaka od 200 do 220 godina se namjerava postići (uz poboljšanje uzgojnih zahvata) dimenzije stabala od 70 do 80 cm. Rad simpozija Na simpoziju je sudjelovalo 93 učesnika iz 22 zemlje, Europe, SAD, Kanade i Azije, od čega i 2 iz Republike Hrvatske. Podneseno je 8 pozivnih referata, od 10 prijavljenih, 58 priloženih referata i 13 postera. Rad simpozija se odvijao u jednoj plenarnoj i 5 tematskih sekcija, i to: — Sekcija 1: Filogenija, taksonomija i meduvrsna varijabilnost — Sekcija 2: Hibridizacija i generativna reprodukcija — Sekcija 3: Unutarvrsna varijabilnost — Sekcija 4: Vegetativno razmnožavanje i metode uzgajanja — Sekcija 5: Oplemenjivanje hrastova Plenarna sjednica Simpozij je započeo plenarnom sjednicom 2. rujna 1991. godine. Otvorio ga je i pozdravio gospodin J. FLIES, EEC, Brussels, Belgija, kao i gospodin J. F. LACAZE, INRA, Orleans, Francuska. Moderatori sjednice bili su Valeriu ENESCU, Bukurešt, Rumunjska i Michel ARBEZ, INRA, Francuska. Naslovi i kratki sadržaj pozivnih referata dati su uz neznatna skraćenja u slobodnom prijevodu: 1. EVOLUTION, PHYLOGENY AND FOSSIL HISTORY OF QUERCUS (Evolucija, filogenija i fosilna povijest roda Quercus). Autor: K. C. NIXON, L. H. Bailey Hortorium, Cornel University, Ithaca, New York, SAD. |