DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 96 <-- 96 --> PDF |
7. VEGETATIVE PROPAGATION (Vegetativno razmnožavanje). Autor: V. CHALUPA, Forestry and Game Management Research Institute, Prag, Češko-Slovačka. Programi oplemenjivanja šumskog drveća zahtjevaju efikasan sistem vegetativnog razmnožavanja za masovnu proizvodnju sadnica. Obrađeni su rezultati vegetativnog razmnožavanja hrasta reznicama i kulturom tkiva. Opisane su metode za proizvodnju zakorjenjenih reznica i osnovne faze tehnologije zakorjenjivanja. Faktori okoline uvelike djeluju na zakorjenjivanje reznica. Spomenuti su efekti ishrane, etiolizacije, prikraćivanje majčinskih biljaka, vrijeme sabiranja reznica, primjena regulatora rasta, mikroklimatski uvjeti i prilagodba zakorjenjenih reznica. Opisane su prednosti i glavni nedostaci vegetativnog razmnožavanja reznicama. Razmnožavanje kulturom tkiva je nova tehnologija vegetativnog razmnožavanja. Kultura tkiva pazušnih pupova se pokazala pouzdanom metodom za hrastove., Mikropropagacione tehnike su razvijane za masovnu proizvodnju juvenilnog materijala. Visoki postotak zakorjenjivanja izbojaka dobivenih iz kultura ostvareni su upotrebom niske koncentracije hranidbenog rastvora, s malom koncentracijom auksina. Mikropropagirani izbojci su presađeni u tlo nakon aklimatizacije, a sadnice presađene na teren. Takve su biljke imale uniforman i zadovoljavajući rast, u usporedbi s biljkama dobivenim iz sjemena. Somatska embriogeneza predstavlja potencijal za proizvodnju velikog broja embrija u kratko vrijeme. Postavljeni su pokusi pokazali mogućnost upotrebe nezrelih zigotnih embrija za stvaranje somatskih embrija. Mnoge probleme još treba riješiti. Metode kulture tkiva treba unapređivati, a efikasnu proizvodnju biljaka iz somatskih embrija treba postići. Uspješna obnova biljaka iz embriogenskog tkiva je važna za genetsko oplemenjivanje odabranih vrsta. 8. FLORAL BIOLOGY AND BREEDING TECHNICS (Biologija cvatnje i tehnike oplemenjivanja). Autori: A. TUCOVIĆ i M. JOVANOVIĆ, Šumarski fakultet i Šumarski institut, Beograd. Referat nije prikazan, budući da autori nisu bili prisutni na simpoziju. 9. TREE IMPROVEMENT PROGRAMS OF NORTH AMERICAN OAK SPECIES: STRATEGIES AND GOALS (Programi oplemenjivanja sjevernoameričkih hrastova: strategije i ciljevi). Autor: K. C. STEINER, The Pennsylvania State University, SAD. Autor je sumirao ciljeve i strategije oplemenjivanja hrastova u Sjevernoj Americi, na temelju pregleda radova šumarskih genetičara. Razina oplemenjivačkih aktivnosti je vjerojatno veća nego sadašnje praktične (relativno niske) razine pošumljavanja hrasta od strane građanstva i privatnih vlasnika. Detaljno je raspravljen niskobudžetni program za oplemenjivanje hrastova. Takav plan je odraz želje za smanjenjem troškova pošumljavanja i unapređenje primjene umjetne obnove hrasta, te time za povećanjem ekonomskog opravdanja intenzivnih programa oplemenj ivan j a. 10. TREE IMPROVEMENT PROGRAMS OF EUROPEAN OAK SPECIES: STRATEGIES AND GOALS (Programi oplemenjivanja europskih hrastova: strategije i ciljevi). Autori: P. S. SAVILL i P. J. KANOWSKI, Oxford Forestry Institute, Department of Plant Sciences, Oxford, Engleska. Većina istraživanja na oplemenjivanju europskih hrastova odnose se na 0. robur i Q. petraea. Oplemenjivanje je teško jer je za te vrste potrebno dugo 202 |