DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 97 <-- 97 --> PDF |
vremena da dostignu reproduktivnu zrelost. Izuzev nekih provenijenčnih i klonskih eksperimenata osnovanih 1950-ih, kao i nekih uspješnih selekcija na pravnost i grananje, malo je istraživanja obavljeno do 1980-ih. Tri strategije oplemenjivanja se primjenjuju: a) in vitro metode regeneracije, stimulacija cvatnje i genska manipulacija; b) tehnologije klonskog razmnožavanja; c) elementi klasičnih programa oplemenjivanja, kao što su sjemenske plantaže. Glavni ciljevi oplemenjivanja i genetska istraživanja su usmjerena na normalna svojstva pravnosti, brzog rasta i željenog grananja, svojstva drva, gustoću i boju, otpornost na štete od mraza, kružljivosti i defolijaciju. Nakon završetka plenarne sjednice svi učesnici Simpozija su obišli Arboretum National des Barres pod vodstvom kuratora, gospodina Raymonda Duranda. O Arboretumu je bilo više riječi u prethodnom poglavlju. Rad po sekcijama Rad Simpozija se odvijao u sekcijama 3,, 5. i 6. rujna 1991. godine. Sekcije su bile tematske. Sekcija 1: Filogenija, taksonomija i varijabilnost vrsta. Moderator sekcije bila je Viktorija SORK, University of Missouri, St. Louis, SAD. U okviru sekcije je podneseno 7 referata, i to: 1. CHLOROPLAST DNA — POLYMORPHISMS DETECTED BY RFLP (Restriction Fragment Length Polymorphism) (Polimorfizam DNA kloroplasta — otkriven s RFLP) Autori: K. BURG, M. ZECHMEISTER-MACHART, J. GLOSSL i J. SCHMID, Austrija. Istraživana je polimorfna regija DNA kloroplasta kod Q. robur i Q. petraea (2 stabla lužnjaka i 3 stabla kitnjaka) s 18 različitih restriktivnih encima i s nekoliko Petunia hibrida cpDNA proba. Pronađeni su polimorfni položaji karakteristični za vrste. 2. RIBOSOMAL AND CHLOROPLAST DNA VARIATION STUDY IN A MIXED STAND OF COMMON AND SESSILE OAK (Izučavanje DNA varijabilnosti ribosoma i kloroplasta u mješovitoj sastojini lužnjaka i kitnjaka). Autor: R. PETIT, INRA, Francuska. Na preko 50 stabala lužnjaka i kitnjaka ustanovljena je varijabilnost dvaju molekularnih markera, ali s malim razlikama između vrsta. 3. STUDY ON Mt DNA IN QUERCUS PETRAEA AND Q. ROBUR (Proučavanja Mt DNA kod Q. petraea i Q. robur). Autori: S. HERZOG i G. MUELLER-STARCK, Goettingen, Njemačka. Rad nije prezentiran na sjednici Sekcije 1. 4. GENETIC VARIATION IN THREE SPECIES OF THE GENUS QUERCUS IN CALIFORNIA, USA (Genetska varijabilnost u tri vrste roda Quercus u Kaliforniji, SAD). Autori: L. A, RIGGS, C. I. MILLAR i D. L. DELANY, Berkeley, SAD. Upotrebom tkiva listova sabranih s 860 stabala iz 29 populacija tri vrste hrasta rasprostranjenih u Kaliforniji, škrobnom elektroforezom je istraživana alozjimska varijabilnost unutar i između populacija i vrsta. Autori su utvrdili 18 lokusa za Q. agrifolia (obalni zimzeleni hrast), i 21 lokus za Q.lobata (nizinski kalifornijski hrast) i Q. douglasii (plavi kalifornijski hrast). Ustanovili su velike ge 203 |