DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 98 <-- 98 --> PDF |
netske razlike između vrsta, s mnogo jedinstvenih gena karakterističnih za vrstu. Ti su rezultati potvrdili da kalifornijski plavi hrast spada u grupu bijelih hrastova. Na razini populacija utvrđena je mala varijabilnost unutar populacija kod obalnog i nizinskog hrasta, dok je plavi hrast imao dvostruko veću varijabilnost unutar populacija nego prethodna dva. Razlike između populacija unutar vrste su male. Nije utvrđena geografska varijabilnost. 5. GENECOLOGY OF OAKS (Q. petraea (Matt.) Liebl., Q. robur L. i Q. pubescens Willd.) IN NORTH EASTERN FRANCE (Genekologija hrastova Q. petraea, Q. robur i Q. pubescens u sjeveroistočnoj Francuskoj). Autori: J. L. DUPOUEY i V. BADEAU, INRA, Francuska. Analizirana je varijabilnost u morfologiji listova i žira u 80 populacija hrasta u dolini Lorraine sa starih stabala iz sastojina i na sadnicama u rasadniku. Rezultati osnovne komponente analize, diskriminacione analize i analize varijance su pokazali da je velik broj morfoloških karakteristika s individualnim razlikama, te da je lužnjak izoliran od druge dvije vrste, dok su kitnjak i medunac kontinuirano povezani. Morfološka varijabilnost između populacija usko je povezana s ekološkim uvjetima. Rezultati izmjera sadnica su pokazali da je ta morfološka varijabilnost na genetskoj osnovi. Ti se rezultati slažu s klasičnom pretpostavkom o introgresivnoj hibridizaciji za taj kompleks vrsta. 6. PHOTOSYNTHESIS OF EUROPEAN OAKS: A COMPARISON OF WATER STRESS TOLERANCE AMONG DIFFERENT SPECIES (Fotosinteza europskih hrastova: usporedbe snošljivosti na poplavu i sušu između različitih vrsta). Autori: E. DREYER, D. EPRON, I. SCUILLER i G. AUSSENAC, INRA, Francuska. Europski hrastovi uspijevaju u uvjetima s vrlo različitom opskrbljenošću tla vodom, pa i u uvjetima vjerojatne pojave suše. Snošljivost prema poplavama ili suši može stoga biti svojstvo za razlikovanje vrsta. Tolerancija na sušu obuhvaća veliki spektar fizioloških svojstava, koja su ponekad vrlo slabo razumljiva. Na razini krošnje, sposobnost zadržavanja signifikantne razine asimilacije C02 i barem očuvanje fotosintetskog aparata od stalnog oštećenja za vrijeme perioda suše, mogu biti vrlo važni faktori adaptacije. Prezentirani su podaci dobiveni uzgojem biljaka različitih vrsta hrastova u stakleniku. 7. WATER TRANSPORT IN OAK TREES SUBMITTED TO DROUGHT: HYDRAULIC CONDUCTIVITY AND XYLEM DISFUNKTIONS (Transport vode u hrastovima izloženih suši: hidraulična provodnost i ksilemska nefunkcionalnost). Autori: N. BREDA, A. GRANIER, H. COCHARD, E. DREYER i G. AUSSENAC, INRA, Francuska. Hrastova stabla predstavljaju karakterističnu hidrauličnu strukturu. Ksilem se sastoji od ograničenog broja velikih provodnika okruženih vlakancima i malim traheidama. Ktome, aktivni transport vode je vjerojatno ograničen na posljednji god. U radu su raspravljene posljedice tih strukturnih karakteristika na djelotvornost transporta vode i osjetljivost na sušu. Sekcija 2: Hibridizacija i generativna reprodukcija. Moderator sekcije bio je Želimir BORZAN, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na ovoj je sekciji izloženo 5 refetara i to: 1. TAXONOMICAL IMPACT OF MORPHOLOGICAL VARIATION IN QUERCUS ROBUR AND QUERCUS PETRAEA: A CONTRIBUTION TO THE HYBRID CON |