DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 99 <-- 99 --> PDF |
TROVERSY (Taksonomski značaj morfološke varijabilnosti Q. robur i Q. petraea: doprinos raspravi o hibridima). Autor: G. AAS, Zuerich, Švicarska. Brojčano-taksonomske analize kompleksa Q. robur - Q. petraea pokazuju da je varijabilnost unutar obje vrste tako široka, da ni jedna istraživana karakteristika nije pogodna za jasno razlikovanje ovih vrsta. Upotrebom multivarijantne analize bilo je moguće razlikovati dvije grupe i intermedijarne individue. Međutim nije pouzdano te individue nazvati hibridima, jer nije bilo moguće utvrditi pouzdane granice za svaku grupu. To objašnjava široko prihvaćeno mišljenje da se te dvije vrste križaju, ali to nije moglo biti potvrđeno ovim istraživanjem. 2. BIOSTRUCTURAL AND BIOCHEMICAL DIVERSITY IN MEDITERRANEAN EVERGREEN OAK: PUTATIVE HYBRID ZONE IN FRANCE (Biostrukturalna i biokemijska različitost mediteranskih zimzelenih hrastova: pretpostavljene hibridne zone u Francuskoj) Autori: Z. AFZAL-RAFFI1, R. S. DODD2 i Y. PELLEAU1. Marseille, Francuska1 i Berkeley, SAD2. Istraživana je biološka različitost zimzelenih hrastova zapadnomediteranskih područja. Početna istraživanja roditeljskih populacija Italije i Španjolske pokazala su dobru morfološku i kemijsku diferencijaciju, neovisno o ekološkim uvjetima, upućujući da se radi o dvije vrste: Q. ilex i Q. rotundifolia. Istraživanja su proširena na 64 stabla s 5 lokaliteta francuskog dijela Mediterana. Multivarijantna analiza oblika lišća i kemijske analize (sterola, masnih kiselina i minerala) pokazuju razlike između stabala masiva Maures (svojstva Q. ilex) od onih iz Provence, s intermedijarnim svojstvima, što upućuju da je tu zona introgresije tih vrsta. 3. SOME ECOLOGICAL ASPECTS OF THE VARIABILITY OF FLORAL PHENOLOGY IN THE CORK-OAK (QUERCUS SUBER L.): WHY DO ANNUAL AND BIENNIAL BIOTYPES APPEARS? (Neki ekološki aspekti varijabilnosti fenologije cvatnje kod hrasta plutnjaka (Q. suber L.): Zašto se javljaju jednogodišnji i dvogodišnji biotipovi?). Autori: J. A. ELENA-ROSSELO1, J. M. Del RIO1, J. L. GARCIA- VALDECANTOS2 i I. G. SANTAMARIA1. Salamanca1, Madrid2, Španjolska. Istraživanja su provedena radi doprinosa proučavanja genetske varijabilnosti i boljeg razumijevanja reproduktivnog mehanizma hrasta plutnjaka, posebno u područjima gdje uspjeva zajedno s crnikom. Fenološke razlike u cvatnji i vremenu oprašivanja mogu predstavljati izolacioni mehanizam za spontanu hibridizaciju. Kod grupe bijelih hrastova (Lepidobalanus) žir dozrijeva u prvoj vegetacijskoj sezoni, dok kod grupe crvenih hrastova (Erythrobalanus) dozrijeva druge godine. Hrast plutnjak ima dva biotipa, tj. žir dozrijeva za jednu i za dvije godine. Kod plutnjaka, čiji žir dozrijeva za jednu godinu, razvojni je ciklus sličan onom kod bijelih hrastova, dok je kod biotipa čiji žir dozrijeva druge godine razvojni ciklus dozrijevanja sličan onom u crvenih hrastova. Ova su istraživanja provedena u dvije prirodne populacije Q. suber i jednoj mješovitoj populaciji Q. suber i Q. ilex, a trajala su tri godine (od 1988. do 1990). 4. MATING SYSTEM AND GENE FLOW IN A MIXED STAND OF QUERCUS PETRAEA (MATT.) LIEBL. AND QUERCUS ROBUR L, (Sistem oplodnje i kolanja gena u mješovitoj sastojini Q. petraea (Matt.) Liebl. i Q robur L.). Autori: R. BACILIERI´2 i A. DUCOUSSO1. INRA, Francuska1 i Firenca, Italija2. Hibridi hrastova su određeni vrlo često na osnovi morfoloških podataka, ali je nasljedna tvar složena (poligena) i teško je utvrditi stvarne mehanizme oplodnje u prirodi kada dvije vrste pridolaze zajedno. Izozimi se kao jednostavni mar 205 |