DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 104 <-- 104 --> PDF |
U tekstu bi svakako trebalo uvrstili imena barem trojice zaslužnih prirodoslovaca, pionira zaštite prirode i prcdlagača nacionalnih parkova — Ive Pevaleka, Josipa Poljaka i Frana Kušana. Možda bi se moglo dodati 1—2 stranice s portretima (životopisima) tih i nekolicine najzaslužnijih istraživača i zaštitnika prirode (npr. L. Adamović, D. Hire, I. Horvat, M. Kaman, V. Redenšek, V. Vouk i dr.). Većinom zastarjele i netočne nazive biljnih zajednica trebalo bi uskladiti s važećom znanstvenom iitocenološkom nomenklaturom. Ujedno bi trebalo dosljedno lučiti orografsko-vegetacijske termine: brdski, gorski, pretplaninski i planinski, s obzirom na njihov jasno određen prostorni raspon i obuhvat. Premda su izgledom dopadljive, većinu karata trebalo bi ispraviti jer su u nekim važnim kartogral´sko-tehničkim pojedinostima nepregledne i nepotpune. Uvažavajući praktične i znanstvene kriterije i razloge, navedenu bibliografiju bi svakako trebalo dopuniti s nekoliko važnih izvornih tematskih publikacija. »Nacionalni parkovi su za ranoga područja pa i zemlje postali dio njihova identiteta — obavezni dio predodžbe i ´znak prepoznavanja´. I zato se u načinu njihove zaštite, korištenja i prezentacije, u cjelokupnom odnosu prema nacionalnim parkovima, očituje i kultura jednog naroda«. U tom smislu knjiga Ive Bralića ;>Nacionalni parkovi Hrvatske« višestruko je dobrodošla i važna, ´jer... — vrijedan je poticaj upoznavanju i zaštiti hrvatskih prirodnih vrijednosti i ljepota, prigodom 62. godišnjice (1928/29 — 1991.) osnutka naših prvih nacionalnih parkova (Plitvička Jezera, Bijele Stijene i Štirovača), — dolično predstavlja Hrvatsku pred Evropom i Svijetom, sa stvarnim porastom spoznaja i svijesti u očuvanju naših prirodnih spomenika, izvora (bogatstava) i čovjekova životna okoliša, — dopadljivo je i poučno popularno-propagandno štivo za mnogobrojne turiste, planinare, posjetitelje i sve ljubitelje, korisnike i čuvare prirode, te — snažno ´jača svijest o našoj jedinstvenoj prirodno-kulturnoj baštni i potrebi njezinog očuvanja u teškim i odlučnim trenucima domovinske borbe za svojnost i suverenost Hrvatske. OŠTEtTVANJA PRIRODNIH OBJEKATA, AKCIJE I NEODLOŽNI ZADACI Poznata 100-godišnja tradicija, različite aktivnosti i publikacije neosporno pokazuju, da je Hrvatska u području zaštite prirode postigla najbrojnije i na´jvrijednije rezultate u gotovo svim kategorijama zaštićene prirode na teritoriju bivše SFRJ3. Godinu izdanja opisanih knjiga o hrvatskim nacionalnim parkovima i prirodnim znamenitostima obilježila su i dva velika povijesna događaja: prvi slobodni višestranački izbori za samostalnu demokratsku Hrvatsku (22. 4. 1990.) te ničim izazvan početak prljavoga neobjavljenog rata (17. 8. 1990.) srpsko-četničkih i YU-armijskih horda na sve što je hrvatsko. U toj agresiji ujedinjeni velikosrpski homoidi danomice dokazuju, da je u policijskoj državi koja se raspala i koju uzalud uporno žele obnoviti, neostvarivo poštivanje bilo kojeg univerzalnog principa humanosti, kulture, civiizacije i sličnih vrednota. Svjedoci smo činjenice, da u takvim okolnostima... čovjeka, bilo koju povijesno-kulturnu vrednotu pa tako :! Zaštićena prirodna baština Jugoslavije, izd. SIV-a, knj. IIa i IIb, Beograd 1978. 344 |