DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
LDR 630*591.9 595.7.001 (497.12) Sum. list CXVI (1992) 257


FAUNISTIČKA ISTRAŽIVANJA KORNJAŠA (COLEOPTERA)
OKOLICE KRŠKOG


Paula DURBEŠIĆ i Snježana VUJĆIC-KARLO*


SAŽETAK: Obimna multidisciplinarna istraživanja JI dijelaKrške kotline obavljena su u razdoblju godina 1918—1980. Na površini
od oko 3 000 m2 obavljena su i istraživanja entomofaune.
Odabirom 16 različitih prirodnih i antropogenih staništa nastojala,
se obuhvatiti velika raznolikost istraživanog područja. Kod
terenskih istraživanja faune Arthropoda primijenjene su metode:
košnje, tuljca, lovnih posuda, sita, a pojedine vrste sakupljane su
i rukom. Navedenim metodama sabran je 51 061 primjerak Arthropoda,
te izražena njihova brojnost i postotni udio pojedinih viših
sistematskih kategorija. Ustanovljeno je da su Arachnida malobrojniji.
Od Insecta dominiraju Formicidae, a zatim slijede Collembola,
Coleoptera, Diptera i Hymenoptera. Red kornjaša (Coleoptera)
detaljno je obrađen, a sabrani primjerci određeni su do
vrste. Utvrđene su 184 vrste kornjaša svrstane u 122 roda, 28 porodica,
11 natporodica i dva podreda. Porodica Staphylionidae 5
32 vrste je najbrojnija. Odabrane postaje imale su različit biljni
sustav jer su bile pod različitim antropogenim utjecajem. To jeomogućilo razvoj različitim vrstama kornjaša, ali im je raznovrsnost
na pojedinim postajama smanjena, što objašnjava, da je 129
vrsta nađeno na samo po jednoj od 16 istraživanih ploha.


1. UVOD
Obimna multidisciplinarna istraživanja jugoistočnog područja Krške
kotline obavljena su u razdoblju od 1978—1980. godine. U njih su uvrštena
i istraživanja entomofaune na različitim prirodnim i antropogenim stani


2. OPIS LOKALITETA I METODE RADA
Geološki područje Krške kotline je sinklinalni jarak tektonskog porije


kla (Melik, 1959), (slika 1). Pripada krškoj depresiji duljine oko 40 kilo


metara i širine oko 10 km.
Klima je kontinentalna s jakim utjecajem blizine Alpa i planina koje
okružuju kotlinu. Prosječne dnevne temperature u najhladnijem mjesecu,


* Zoologijski zavod Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


257




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 18     <-- 18 -->        PDF

H^AHtAHNA
´ GlAVNA tCHASA


vlŠjA KVAff´AR.
IfOASA


"uočen


MIOCEN


EZ3


lUAUTA*


SZz´/ca 7. Pregledna karta. Geografski položaj istraživanog područjaPrema Melik, 1929)




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 19     <-- 19 -->        PDF

siječnju, su —4 ±5°, a u najtoplijem mjesecu, srpnju, 20 ± 4° C. Zimska
prosječna dnevna vlažnost kreće se oko 92 ± 8%>, a ljetna oko 82 ± 8°/o.
Godišnje padne oko 1000 mm oborina. (Skraćeni preliminarni sigurnosni izvještaj
za NE Krško, 1975).


Tijekom istraživanja entomofaune, a posebno reda Coleoptera okolice
Krškog, sakupljen je opsežan materijal prvenstveno adultnih i nešto larvenih
oblika.


Materijal je sakupljen u periodu 1978—1980. godine. Tijekom trogodišnjih
istraživanja nastojala su se obuhvatiti sva tri godišnja perioda, što je
naročito uspjelo u 1979. godini.


Fauna Arthropode/, je istraživana različitim metodama uzorkovanja opisanim
u prethodnim radovima (D u r b e š i ć, 1983, Durbešić iTrinajs
t i ć 1975), ali po principu faunističko entomološke metode. Koristili smo
sve uobičajene metode: košnje za uzorkovanje sloja niskog rašća, tuljca, za
uzorkovanje grmova i grana stabala, lovnih posuda za uzorkovanje faune tla,
sita za pretraživanje listinca i pojedinačno uzorkovanje rukom. U laboratoriju
su prikupljeni uzorci razvrstani i determinirani. Fauna kornjaša (Coleoptera)
determinirana je prema: Freud, Harde, Lohse (1964—1974),
Kuhn t (1913), Reitte r (1908—1916), a taksonomski pregled dan je prema
W i n k 1 e r -u 1939.


Istraživanjima je obuhvaćena površina od oko 3000 m2 na 16 različitih
postaja. Odabirom različitih biljnih zajednica nastojalo se obuhvatiti svu
raznolikost staništa. Istraživani su prostori pod šumom hrasta kitnjaka i
graba koji predstavljaju klimazonalnu vegetaciju ovog područja, zatim sađene
šume topole u različitim starosnim stadijima, te područje sa sađenom
crnogoricom. Osim toga uzorci su sakupljeni i na poljima raži, pšenice, kukuruza
i krumpira, te na području šikara koje su odvajale ta polja. Dio
uzoraka sabran je i na livadama uz samu Savu koje su po svom karakteru
nešto vlažnije, na šljunčari, te na livadi na nešto višem i suhom području.


3. REZULTATI I RASPRAVA
3.1.
Kalitativni i kvantitativni sastav faune Arthropoda na istraživanom
području
Primjenom opisane metodologije, trogodišnjim istraživanjem na 16 postaja
površine 3000 m2, sakupljen je 51 061 primjerak faune Arthropoda.


Velika raznolikost faune Arthropoda može se objasniti kao rezultat istraživanja
vrlo heterogenih staništa, što je i bio cilj ovog rada. Svaka
od tri različite šumske zajednice pruža specifične životne uvjete. Tako,
na primjer, u klimazonalnoj zajednici ovog područja, šumi hrasta lužnjaka
i običnog graba vladaju drugačiji uvjeti svijetla, vlage, zračnih strujanja,
temperature, nego npr. u šumama crnogorice koja je na ovom području
sađena. Uvjeti u njoj su različitiji već i po tome što je to gušća i
tamnija šuma u kojoj je tlo pokriveno debljim slojem iglica koje se sporo
razgrađuju te mijenjaju pH tla, a s tim u vezi i prizemni sloj rašća. Sađene
šume topole su najviše utjecane jer se svakih deset godina sijeku, te se
čitava zajednica gradi iz početka. Šljunčare i šikare su zajednice u nasta


259




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 20     <-- 20 -->        PDF

janju i razvijaju se u fazi progresivne sukcesije. Svaka od ovih postaja
odlikuje se posebnim režimom vlažnosti, temperature, te različitim biljnim
vrstama. Tako u šljunčarama prevladava grmlje s različitim vrstama
vrba kao npr. Salix alba, S. purpurea, odnosno topola Populus alba, P. nigra,
dok u šikarama dolaze vrste kalina (Ligustrum vulgare), trnina (Prunus spinosa),
ljeska (Corylus avellana), glog (Crataegaus monogyna) i dr., što pruža
raznovrsne uvjete za razvoj Arthropoda. U monokulturama kao što su agrocenoze
pšenice, raži, krumpira omogućen je razvoj manjeg broja vrsta, ali
je zato njihova brojnost veća, što je temeljni Thienemanno v biocenološki
princip (Mülle r 1984, Smit h 1986). Istraživanjem faune Arthropoda
ustanovljeno je 13 viših sistemskih kategorija, kao od Arachnidae: Aranea
i Acarina, te više redova razreda Insecta, tablica 1.


Raznovrsnost i brojčana zastupljenost dostiže svoj maksimum u proljetnom
aspektu kada su i temperatura i vlažnost optimalni. U ljetnom periodu
brojnost je manja da bi ponovno porasla u jesen.


Najveći postotni udio u većini uzoraka ima porodica Formicidae, i to
posebno u šumskim i livadnim zajednicama, dok je on na poljoprivrednim
površinama mnogo manji. Višenamjenski je značaj njihovih aktivnosti u
šumskim zajednicama, posebno alimentarni režim (sjemenje, spore i hife
gljiva) koji doprinosi bogaćenju, prozračivanju i miješanju zemljišnih slojeva.
Rjeđe i malobrojne populacije ili njihovo potpuno nenalaženje na nekim
površinama, uvjetovano je antropogenim faktorima.


Svojom brojnošću također se ističu i Aranea, a od Insecta Collembola
i Diptera. Prisutni su također i predstavnici redova: Sallatoria, Blattaria,
Thysanoptera, Heteroptera, Homoptera, Hymenoptera, Diptera, Dermapterai Coleoptera. Od predstavnika reda Lepidoptera sabrani su samo ličinački
stadiji. U ovom radu obrađena je fauna Coleptera, dok je ostali materijal
dat na obradu drugim autorima.


3.2. Sistematski pregled nađenih vrsta kornjaša (Coleoptera)
Tijekom trogodišnjeg istraživanja utvrđeno je 184 vrste kornjaša svrstanih
u 12 roda, 28 porodica, 11 natporodica i 2 podreda: Adephaga i Polyphaga
(Tablica 2).


Od predstavnika podreda Adephaga, koji obuhvaćaju uglavnom grabežljive
vrste, sabrani su samo predstavnici nadporodice Caraboidea i jedine
porodice Carabidae, koja je u istraživanom području zastupljena s 19 vrsta
svrstanih u 8 redova. Ova porodica obuhvaća uglavnom veće kukce koji se najviše
kreću noću, ali su neki od njih i danju aktivni u potrazi za hranom,
bilo da su to grabežljive, ili saprofagne vrste. Rodovima Carabus i Pterostiehus
pripada po 5 vrsta, rodu Abax 4, dok su rodovi Cychrus, Asaphidion,
Bembidion, Trechus i Anisođactvlus zastupljeni s po jednom vrstom.


Podred Polyphaga, je zastupljen s 10 natporodica i 27 porodica.
U natporodici Staphylionidae utvrđeno je 7 porodica. Najbrojnija je porodica
Staphylinidae. Predstavnici ove porodice žive uglavnom na vlažnim
i tamnim mjestima (u grudicama zemlje, u humusu, strvinama, mravinjacima)
,ili rijetko na cvjetovima biljaka. To su također grabežljivi kukci. U
porodici Silphidae, koja obuhvaća uglavnom saprofagne vrste, nađeno je 8
rodova i 14 vrsta. Porodica Liodidae zastupljena je s 3 vrste, dok je u poro


260




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 21     <-- 21 -->        PDF

O C A
r-J i i i
o
r ~
I i -f
w-i O S ^" 3 ´-> 1
C D
2 o c
F -r-i" 5 fc o"
t o | !* 1
o CS 3 1 1
^r 2 1
o
CA.´
1
© ´ O 1 1 " 1
CD*
1 1 s
O O -1 o r-!
-
-
=
C D
OO
bo
oo
rf"
O O
i
i
s
1
1
1
I
CA´
´
1
´
s
I
1
2
-*
o
CD"
C A
vL>
©
CD´
vq
r-J
2
°".
i
r—
^
5
i
i
r r
iD
C D
°°.
1
S
^
s
C A
©
©
s
CA
F-
r^i
1
2 1
I
**>
CD"
1
1
^
l/-) -r
1
1/-J r"


1

s O
r-i
-:
**
1
1
10 I
^=
^2
r-i
oc
5
C A
oc
oc
OO
r^ i
O
i
i
´
1
,
i
-
C D
1
1
5
1
C ^
r-
oo
o ´
^
1
\
Cf ´
r-´ r1
1
T
C A
1
<-i
S3
r~-
C-J
oo
CA *-r i 1 i ´ C A
< *
C-J 1
*r
CA 2 CA´ — R C A
"a
I"
~
r -
^c
F-
5E
*
oo
r-J
oc´
^ C
r -
i
i
i
i
1
1
1
i
3
u-1
!
.
i
2
2
i
9
i
B
´
„,
2
—j 1
i
i
r-J
i
2
i

1
oo
1
se
3
1
3
B
s
^o
«-,

oj
1
1
i
s
«
r)
o
O C
r~
1
C A
L ´ ´ s r-i
1 1
-c
o 1
C l r-
r , --* i 5
{L 2 o 1
V Đ
g 1 1
c^ 3 ´JO C ]
1
Ti =´
~
O C
-C ~ ^

OC
OC
O s oc Cl
CA
»´ 5 1
^c 2 r~-
O C
CA
1—
CA´
s
l
l
1
OC ´
1
_
2 i
X-
c
1
´
´
´
*
:
r <
1
Pi
s
r-3
1
CD
CA
-1
-c
§
gs
OC
3.
CA´
3


-A
I
%D
.L> I
*.
1 i
!
2
1
!
1
1
,
1
s
2
«
R
te
d
JT,
2
^.
r-i
1
~

s C
< ~
´.2
Ö
/ l
/ CA
oo
"5c / /
/cg f
c
-c
OJ
CS
<
^
c-j
o q
CD*
M
«3
5
i
^i
!
´
©
O !
3
CA"
1
o
´
CD´
C/5
CD´
ca
i
o
G
CD1
C A
c-J
OJ
H.
c
OJ
tu
HoE
o
CD
CD´
CD´
^3
´o -a
ö
3
CD_
"o
<

i
II!
a.
B
X
u«;
fy
«
?
I
-.
--r
CA
TO
o
o
o
1
CD
}
«.
^
1
1
CA.
Kl
1
OJ
Q
CA3;
|
<
ci.
3
261




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Tablica 2. Sistematski pregled determiniranih vrsta pronađenih na istraživanim


plohama


R.br.
VRSTA


1.
Cychrus caraboides L. 1758


2.
Carabus gigas Creutz 1899


3.
Carabus coriaceus L. 1758


4.
Carabus violaceus L. 1758


5.
Carabus aranulatus L. 1758


6.
Carabus Üllrichi Germa r 1824


7.
Asaphidion flavipes L. 1761
Bembidion Latreille


8.
Bembidion s p
Trechus Clairville


9.
Trechus s p


10.
Anisodactylus binötatus Fabriciu s 1787. .. .


11.
Pterostichus cupreus L. 1758


12.
Pterostichus nitidicollis Motschuls y 1842. . .


13.
Pterostichus anthracinus Illige r 1898


14.
Pterostichus melas Creut z 1899


15.
Pterostichus transverzalis Duftschmi d 1812. .


16.
Abax ater Villers 1889


17.
Abax parallelopipedus Dejea n 1882


18.
Abax parallelus Duftschmid 1812


19.
Abax carinatus Duftschmid 1812


20.
Necrophorus humator Goez e 1877


21.
Necrophorus vespilloides Herbs t 1784


22.
Necrophorus vespillo L. 1758
Hecrophorus Fabricius


23.
Necrophorus s p


24.
Oeceoptoma thoracicum L. 1758


25.
Necrophilus subterraneus D a h 1 1907


26.
Agyrtes castaneus Fabriciu s 1792


27.
Nargus velox S pence 1815


28.
Nargus brunneus Stur m 1839
Catops P a y x u 1 1


29.
Catops sp.


30.
Catops picipes Fabricius 1792


31.
Catops chrysomeloides Panze r 1815


32.
Sciodrepa fumatus S penc e 1815


33.
Colon latum Kr. 1850


34.
Hydnobius fuscipes L. 1758


35.
Colenis immunda Stur m 1807


36.
Agaricophagus cephalotes Schmid t 1841. . . .


37.
cFambus pubeseens Redtenbacher 1849. . .


38.
Scydmaenus rufus Mülle r 1876
Anthobium Stephens


39.
Anthobium s p


40.
Omalium rivulare Paykul l 1790


41.
Omalium caesum Gravenhorst 1802. . .


42.
Lathrimaeum atrocephalum Gyllenha l 1827. . .


43.
Cophrophilus striatulus Fabriciu s 1792. .. .
Oxytelus Gravenhorst


44.
Oxytelus sp


45.
Oxytelus rugosus Fabricius 1792


46.
Oxytelus sculpturätus Gravenhorst 1802. . . .


47.
Oxvtelus tetracarinatus Bloc k 1799


48.
Stenus pallitarsis Stephen s 1832


49.
Stenus biguttatus L. 1758


PLOHA


7 i 10
10
7 i 10
7, 10 i 16
16
7, 10, 15 i 16
16


16


16
16
16
16
3
10
4, 7, 9 i 16
4
4, 7 i 16
4, 7 i 16
4, 7, 10 i 16
7
16
7


7
4 i 7
7
3
7, 10 i 16
16


7 i 10
2, 7, 10 i 16
7, 9 i 16
7, 10 i 16
7
4
7 i 16
7, 15 i 16
16
7


7 i 16
7, 10 15 i 16
7 i 16
9 i 10
7


2
7 i 16
7 i 16
16
9
4




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 23     <-- 23 -->        PDF

R.br. VRSTA
PLOHA


Bledius Manner heim


50.
Bledius sp 4, 16


51.
Paederus litoralis Gravenhorst 1802 16


52.
Astenus filiformis L a t r e i 11 e 1806 16


53.
Metoponcus brevicornis Erichso n 1839. .. . 16
Staphylinus L.


54.
Staphylinus s p. 1 16


55.
Staphylinus s p. 2 16


56.
Bryocharis analis P a y k u 11 1789 16
Consomus Motschulsky


57.
Conosomus s p. 1 16


58.
Conosomus s p. 2 16


59.
Tachyporus hypnorum F a b r i c i u s 1775. .. . 16
Tachyporus Gravenhorst


60.
Tachyporus s p 4
Tachinus Gravenhorst


61.
Tachinus s p 16


62.
Falagria sulcata Pa y kul i 1789 16


63.
Falagria thoracica Curti s 1833 16
Atheta Thomson


64.
Atheta s p 2, 4, 8, 10 i 16
Astilbus Stpehe n s


65.
Astilbus s p 15 i 16


66.
Astilbus canaliculars F a b r i c i u s 1787 4, 8, 10 i 16


67.
Zyras humeralis Gravenhorst 1802 4 i 16


68.
Amarochara umbrosa Erichso n 1837 16


69.
Microglotta picipennis Gyllenha l 1827. .. . 16


70.
Aleochara intricata Manner heim 1844 4


71.
Bythinus Curtisi Leac h 1817 16


72.
Paromalus complanatus Panze r 1792 16


73.
Podabrus alpinus Pa y kul i 1798 14


74.
Rhagonycha fulva Scopo l i 1763 10, 12, 14 i 16


75.
Malachius aencus L. 1758 12


76.
Malachius marginellus Olivie r 1790 8 i 16


77.
Henicopus pilosus S c o p o 1 i 1763 4 i 16


78.
Dolichosoma lineare Ross i 1892 10 i 14


79.
Henicopus pilosus Se opol i 1763 16


80.
Lacon murinus L. 1758. .. . 16


81.
Elater praeustus Fabricius 1792 12


82.
Athous hirtus Herbs t 1784 14


83.
Athous longicollis Olivie r 1790 13 i 16


84.
Synaptus filiformis Fabriciu s 1781 16
Adrastus E s c h z.


85.
Adrastus sp 8


86.
Adrastus limbatus Fabricius 1777 10, 11, 12, 14 i 16


87.
Trogoderma nigrum Herbs t 1797 12
Anthrenus Fabricius


88.
Anthrenus s p 7


89.
Anthrenus museorum L. 1761 16


90.
Byrrhus signatus Panze r 1774 16
Meligethes Stephens


91.
Melieethes sp 4, 9 i 13


92.
Meligethes viduatus Heer . 1841 . 9 i 10


93.
Meligethes diseoideus Erichso n 1845 9


94.
Meligethes aeneus Fabricius 1775 16


95.
Meligethes viduatus Hee r 1841 9 i 10


96.
Meligethes diseoideus Erichso n 1845 9


97.
Carpophilus hemipterus L. 1758 7
Epuraea Erichson




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. br. VRSTA
PLOHA


98.
Epuraea s p 7


99.
Epuraea obsoleia Herbs t 1793 7


100.
Epuraea silacea Herbs t 1784 16


101.
Epuraea oblonga Herbs t 1793 16


102.
Librodor quadriguttatus L. 1758 16


103.
Glischrochilus quadripunetatus L. 1758 16


104.
Rhizophagus parallelocolis Gyllcnha l 1827. . . 16


105.
Rhizophagus politus Hell w 1892 16


106.
Cryplophagus saginatus Stur m 1807 7


107.
Cryptophagus scanicus L. 1758 16


108.
Cryptophagus setulosus Stur m 1845 16


109.
Ätomaria impressa Ericso n 1846 4, 7, 15 i 16


110. Ätomaria gutta Stephens 1830 16
Hl. Ätomaria gravidula Erich s on 1846 16


112. Ätomaria natidula Her r 1841 16
!I3. Ätomaria diluta Erichso n 1846 16


114. Ätomaria atricapilla Stephen s 1830 4 i 16
t Lj. Ätomaria gibbula Erichson 1846 7 i 16


116.
Lathridius nodifer Westwood 7 i 16


117.
Corticaria crenulata Gyllenha l 1827 16


118.
Corticarina gibbosa Herbs t 1793 14 i 16


119.
Corticarina truncätella Mannerhei m 1844. . . 16
Corticarina R e i 11 e r


120.
Corticarina sp 16


121.
Typhaea stercorea L. 1758 16


122.
Scimnus abietis Paykul l 1798 1


123.
Coccinella 7-punctata L. 1793 8. 13 i 15


124.
Propylaea 14-punctata L. 1758 9 i 12


125.
Adalia bipunctata L. 1758 16


126.
Xestobium ernobiiforme Reitte r 1901 16
Xestobium M o t s c h u 1 s k y


127.
Xestobium sp 16


128.
Oedemera femorata Scopo l i 1763 16


129.
Oedemera flavescens L, 1767 13


130.
Anthicus antherinus L. 1761 1


131.
Meloe decorus Erichson 1832 16
Mordeila L.


132.
Mordella sp 4
Mordellistena Cost a


133.
Mordellistena sp. 1 4


134.
Mordellistena s p. 2 16
Onthophagus L a t r e i 11e


135.
Onthophagus sp 10, 15 i 16


136.
Pleuroporus caesus Creut z 1896 4


137.
Anisoplia agricola Pod a 1861 10


138.
Zeugophora scutellaris S u f f r i a n 1840 7


139.
Lema Erichsoni Suffrian 1841 8


140.
Lema melanopa Linne 1758 8, 9 i 12


141.
Labidostomis taxicornis Fabriciu s 1792. .. . 12


142.
Labidostomis lusitanica G er mar 1823 10


143.
Clytra laeviuscula Ratz . 1837 12


144.
Pachybrachis halickmsis Mül l e r 1868 12


145.
Cryptocephalus nitidus L. 1758 10


146.
Cryptocephalus quadripustulatus Gellenha l 1813. 10


147.
Cryptocephalus sericelus L. 1758 16


148.
Cryptocephalus violaceus Laicharti g 1781. . . 16


140.
Cryptocephalus virens Suffria n 1847 16


150.
Cryptocephalus parvulus Mülle r 1876 16


151.
Leptinotarsa decemlineata Sa v 1824 11




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 25     <-- 25 -->        PDF

R.br. VRSTA
PLOHA


152.
Chrysomela polita L. 1758 16


153.
Melasoma cuprea Fabricius 1775 16
Phytodecta K i r b y


154.
Phytodecta sp 16


155.
Phyllötreta vittata Fabricius 1801 1, 4, 7, 9, 12 i 16


156.
Phyllötreta atra Fabricius 1775 4, 7, 10 i 16


157.
Aphthona pallida Bac h 1856 16


158.
Aphthona pygmaea Kut scher a 1861. .. . 16


159.
Longitarsus lycopi Foudra s 1860 16


160.
Haltica oleracea L. 1758 1, 8 i 16


161.
Batophila rubi Pay kuli 1799. 16


162.
Crepidodera feruginea Scopo l i 1763 16


163.
Hippuriphlila Modeeri L. 1761 16


164.
Psylliodes affinis Pa y kul i 1790 16
Psylliodes L a t r e i 11 e


165.
Psylliodes sp 13


166.
Podagrica malvae Illige r 1907 14 i 16


167.
Chaetochnema semicccrulca Koc h 1903. . . . 3, 8 i 9
Bruchus L i n n e


168.
Bruchus sp 14
Apion Herbst


169.
Anion sp 10
Otiorrhynchus G e r m a r


170.
Otiorrhynchus s p. 1 A, 7, 10, 13, 16


171.
Otiorrhynchus s p. 2 4 i 16


172.
Trachyphloeus laticollis Bo h 1843 10 i 13


173.
Phyllobius cinerascens Fabriciu s 1792. .. . 4


174.
Phyllobius oblongus 1 4, 8, 14 i 16


175.
Polydrosus sericeus Schal l er 1783 4, 7 i 16
Sitona Germar


176.
Sitona sp 9


177.
Tanymecus palliatus Fabriciu s 1793 10, 13 i 16
Larinus Germar


178.
Larinus sp 16


179.
Aoromius quinquepunctatus L. 1758 16
Ceuthorrhynchus Germa r


180.
Ceuthorrhynchus sp 16


181.
Rhinncus castor Fabricius 1792 16


182.
Mecinus collaris Germa r 1821 8


183.
Phloeophthorus rhododactylus Mars h 1902. .. . 4


184. Dryocoetes alni Geor g 1856
16


Sistematski pregled determiniranih vrsta i njihova distribucija na istraživanim
plohama.


1. šuma topole, 2. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, 3. šuma crnogorice,


4. šuma topole, 5. šuma topole, 6. šuma hrasta kitnjaka i graba, 7. pšenica, sjemenske
žitarice, 8. pšenica, 9. raž, 10. kukuruz, krumpir, 11. obalno područje, 12.
šljunčara, 13. šikara, 14. livada, 15. brdska livada, 16. vlažna livada.


dicama Clambidae, Scymoenidae, Pselaphidae, Histeridae, zabilježena samo
po jedna vrsta.
Natporodica Malacodermata prisutna je s dvije porodice: Cantharidac
i Dasytidae, od kojih prva ima 6 vrsta razvrstanih u 5 rodova, a druga 1
vrstu. Porodica Cantharidae živi na cvjetovima i hrani se peludom i dijelolovima
cvijeta, ili su karnivorne te se hrane biljnim ušima i drugim sitnim
kukcima.


265




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Natporodicu Stenoxia predstavlja samo jedna porodica, Elateridae, klišnjaci,
koji najveći dio života provode na tlu i u trulom drvetu, sa 7 vrsta
i 5 rodova.


Natporodica Brachymera nazočna je s 2 porodice: Dermestidae, s 3 vrste
i 2 roda i Byrrhydae s 1 vrstom. Porodica Dermestidae hrani se u skladištima
raznim biljnim i životinjskim tvarima, dok se u prirodi može naći
i na cvjetovima biljaka.


Natporodica Clavicornia zastupljena je s 6 porodica. Najbrojnija s 13
vrsta je porodica Nitidulidae. Odrasli kukci ove porodice susreću se na cvjetovima
biljaka, gljivama ili u mravinjacima. Porodica Cryptophagidae ima
10 vrsta iz samo dva roda: Cröptophagus (3 vrste) i Atomaria (7 vrsta). U
porodici Lathrididae zabilježeno je 5 vrsta iz 3 roda, u porodici Coccinelidae
4 vrste, u porodici Rhysophagidae prisutne su dvije vrste, a u porodici
Mycetophagidae samo 1 vrsta.


Natporodica Teredilia zastupljena je s porodicom Anobiidae kojoj pripadaju
2 vrste roda Xestobium.


U natporodici Heteromera zabilježene su 4 porodice. Porodica Anthicidae
i Meloiae imale su po jednu vrstu, porodica Oeđemeridae 2 vrste jednog
roda, a porodica Mordelidae 3 vrste iz 2 roda.


Natporodica Lamellicornia zastupljena je porodicom Scarabeidae kojoj
pripadaju 3 vrste. To su zdepasti kukci koji žive u zemlji, i tijekom dana
miruju, dok noću izlaze samo za vrijeme rojenja.


Kod natporodice Pseudotetramera utvrđene su dvije porodice: porodica
Bruchidae, koja uglavnom živi u zrnju grahorica, s jednom vrstom i porodica
Chrysomelidae s 30 vrsta raspoređenih u 21 rod. Ova porodica je inače
vrlo raznolika po veličini, obliku i načinu života.


Natporodica Rhynchopora prisutna je s 2 porodice. Porodica Curculionidae,
koja je inače najbrojnija unutar reda kornjaša, zastupljena je s 15
vrsta raspoređenih u 11 rodova. Potkornjake, Scolytidae, lovili smo samo
rukom. Nismo postavljali lovna debla te su nađene dvije vrste iz dva roda.


Broj vrsta po pojedinoj porodici prikazan je na si. 1. Vrstama je najbrojnija
porodica Staphylinidae (32), porodica Chrysomelidae zastupljena
je s 30 vrsta, a Carabidae s 19 vrsta.


3.3. Distribucija nađenih vrsta kornjaša (Coleopieru) po postajama
Iz analize distribucije zabilježenih vrsta kornjaša na antropogenim biotopima
okolice Krškog proizlazi da se niti jedna vrsta nije pojavila u svih
16 istraživanih ploha. Iako se radi o relativno malom području, ipak se istraživane
postaje međusobno bitno razlikuju po svom florističkom sastavu
što se odražava i na sastav entomofaune i slaže s ranije opisanim rezultatima
(Durbeši ć 1983, 1984, 1986). Raznovrsnost postaja onemogućila je i
jednoobraznu primjenu entomofaunističkih metoda na svim postajama isto


vremeno.


Tako su tri vrste nađene u 5 zajednica, 11 vrsta je nađeno u 4 zajednice,
a 15 vrsta je nađeno u tri zajednice. U dvije zajednice nađeno je 26 vrsta
dok je 129 vrsta nađeno u samo po jednoj zajednici (si. 2).


266




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 27     <-- 27 -->        PDF

D


Slika 2. Položaj istraživačkih zajednica s obzirom na rijeku Savu: 1. šuma topole,


2. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, 3. šuma crnogorice, 4. šuma topole, 5.
šuma topole, 6. šuma hrasta kitnjaka i graba, 7. pšenica, sjemenske žitarice, 8.


pšenica, 9. raž, 10. kukuruz, krumpir, 11. obalno područje, 12. šljunčara, 13. šikara,


14. livada, 15. brdska livada, 16. vlažna livada


ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Slika 3. Broj vrsta kornjaša (Coleoptera) po pojedinim porodicama: 1. Carabidae,


2. Silphiđae, 3. Liodidae, 4. Clambidae, 5. Scydmoenidae, 6. Staphylinidae, 7. Pselaphydae,
8. Histeridae, 9. Cantharidae, 10. Dasytidae, 11. Elateridae, 12. Dermestidae,
13. Byrrhidae, 14. Nitidulidae, 15. Rhizophagidae, 16. Cryptophagidae, 17.
Lathrididae, 18. Mycetophagidae, 19. Coccinelidae, 20. Anobiidae, 21. Oedemeridae,
22. Anthicidae, 23. Meloidae, 24. Mordelidae, 25. Scarabeidae, 26. Chrysomelidae,
27. Bruchidae, 28. Curculionidae, 29. Scolytidae
«


I o g |


Slika 4. Distribucija nađenih vrsta kornjaša (Coleoptera) po postajama:
1) Broj kornjaša nađenih u jednoj zajednici
2) Broj kornjaša nađenih u dvije zajednice
3) Broj kornjaša nađenih u tri zajednice
4) Broj kornjaša nađenih u četiri zajednice
5) Broj kornjaša nađenih u pet zajednica


Najveći broj nađenih vrsta su polifagne: Phyilotreia vittata, Phylloblus
oblongus, Lema melanopa, Haltica oleracea, predstavnici rodova Otiorrhynchus,
Clitra i dr. Neke vrste su izraziti monofazi kao Leptinotarsa dccemttnaeata
nađena u krumpirištu (59,4%) što pokazuje njenu izrazitu dominantnost
na kulturi.


Pored fitol´agnih vrsta znatan je i broj zoofagnih vrsta roda Abax, Cara-
bus, Stenus, Omaluun, Oxyteius, a posebno vrsta Coccinela 7-punctata.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Također je nešto veći broj detritofagnih vrsta: Corticaria gibbosa, Necrophorus
humator, N. vespilloides, Omalium rivulare i dr.


Komparacijom dobivenih podataka može se naslutiti da su odnosi zoofaga
i fitofaga u relativnoj ravnoteži, te da samo na površinama pod monokulturama
dolazi do masovne pojave jedne vrste, što je uvjetovano obiljem
hrane uslijed negativna utjecaja čovjeka primjenom agrotehničkih mjera i
sredstava za zaštitu bilja. Time se remete prirodni uvjeti, povećava rezistentnost
fitofaga i otpornost biljaka. Rezultati ovih istraživanja mogu se uzeti
kao nulti pokazatelji entomofaune istraživanog područja, što je i bio primarni
zadatak. Detaljna i dugotrajnija istraživanja sigurno bi pokazala i
brojniji sastav entomofaune, a primjenom istih metoda na istim plohama
nakon dužeg vremenskog perioda može pokazati da li je na ovom području
došlo do promjena u njenom sastavu.


4. ZAKLJUČAK
U području kotline Krško na površini od 3000 m2 istraživana je fauna


Arthropoda na 16 postaja.
Analiziran je 51 061 primjerak Arthropoda.
Kvantitativna struktura faune Arthropoda ukazuje da su Insccta naj


brojnija, zatim slijede Arachnida.
Od Insecta dominiraju Formicidae, a zatim slijede Collembola, Coleoplera,
Diptera i Homoptera.
U istraživanom području nađene su 184 vrste Coleoplera svrstanih u 122


roda, 23 porodica, 11 natporodica i dva podreda.
Porodica Staphylinidae je sa 32 vrsle najbrojnija u redu Coleoplera.
Distribucija vrsta Coleoptcra po postajama pokazuje da su 129 vrsta na


đene na po jednoj od šesnaest istraživanih postaja.
Rezultati ovih istraživanja mogu se uzeti kao nulti pokazatelji entomofaune
istraživanog područja, što je i bio primarni zadatak. Detaljnija i dugotrajnija
istraživanja sigurno bi pokazala i brojniji sastav entomofaune.


LITERATURA


Durbešić , P. (1979): Analiza uzoraka Coleoplera dvije livadne zajednice. Drugi
kongres ekologa Jugoslavije. Poseban otisak. Zagreb, 1411—1417.
Durbešić , P. (1983): Zoogeografske karakteristike kornjaša (Coleoplera) dviju
livadnih zajednica Učke i Ćićarije. Ekologija, Vol. 18, No. 2, 121—144.


Durbešić , P. (1983): O fauni kornjaša (Coleoplera) livadnih zajednica uz tokove
Mirne i Raše u Istri. Acta entomologica Jugoslavica, Vol 19, Num. 1—2, 109—
—121.


Durbešić , P. (1984): Cenološke karakteristike zajednice kornjaša u asocijaciji
Fagetim illyricum montanum. Bilten društva ekologa Bosne i Hercegovine,
Ser. B, Knj. 1, 391—396, 96.


Durbešić, P. (1985): Analiza zajednica Coleoplera dvaju lokaliteta u asocijaciji
Seslerio autumnalis — Fagetum u Gorskom kotaru, Hrvatska. Acta entomo
logica Jugoslavica, Vol, 22, Num. I—2, 25—37.


Durbešić , P., I. Trinajstić , (1975): Simultana florističko-ientomofaunistička
metoda istraživanja biocenoza. Acta entomologica Jugoslavica 11, 1—2,
65—74.


269




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Freude, H., Harde, K. W., Lohse, G. A. (1964, 1965, 1966, 1967, 1969, 1971,
1974): Die Käfer Mitteleuropas, Band I—XI. Goecke Evers Verlag, Krefeld.
Kuhnt , P. (1913): Illustrierte Bestimmungstabellen der Käfer Deutschlands. Ver


lagbuchhandlüng Schweizerbartsche, Stuttgart, 1—1128, 28.
Melik, A. (1959): Posavska Slovenija, Slovenska Matica, Ljubljana, 304—336.
Müller , H. J. (1984): Oekologie. Gustav Fischer Verlag, Jena.
Reitter , (1908—1916): Fauna Germanica — Die Käfer des Deutschen Reiches.


Band I—V, K. G. Lutz Verlag, Stuttgart.
Skraćeni preliminarni izvještaj za NE Krško, 1975.
Smith , R. L. (1986): Elements of Ecology. Harper and Row, publishers New


York.
Winkler , A. (1932): Catalogus Coleopterorum regionis Palearticae, Wien, 1—1698.


Faunistical Investigation of Coleoptera in Krško Surroundings


Summary


In complex investigation of SE part of Krško depresion the entomological
investigation were taken to. It was realize on 16 different natural and antropogenic
localities, te relation about higer sistematic category are showen. The
order Caleoptera was determine to species and their distribution is showen.