DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*232 (Pinus sylvestris L.) šum. list CXVI (1992) 271 PREŽIVLJENJE I RAST BILJAKA OBIČNOG BORA (P. sylvestris L) RAZLIČITIH STAROSTI Stevo ORLIĆ* SAŽETAK: U cilju istraživanja utjecaja starosti i načina uzgoja sadnica običnog bora na preživljenje i rast i prirast u kulturama 1971. g. osnovan je pokus na području Šumarije DugaResa. Komparativno se prate 4 varijante: 2+0, 1+2, 2+1 i 2 + 2 godina stare biljke. U dvadesetoj godini nakon osnivanja, najvišipostotak preživljenja i prosječan rast imaju sadnice 1+2 godina. Nizak postotak preživljenja i najbrži rast imaju sadnice 2+2 godina. Sadnice 2+1 godina imaju najsporiji rast. 1. UVOD I PROBLEM Terenski pokus običnog bora sa sadnicama različite starosti osnovan je u proljeće 1971. godine. Prvi rezultati iz ovog pokusa, razdoblje 1971.—1975., objavljeni su u Šumarskom listu 10—12/1977. (str. 436—440), a zatim za razdoblje 1976—1980. god. u Šumarskom listu 5—6/1984. (str. 209—212). Ovdje ćemo prikazati rezultate iz 1990. godine, odnosno za 20-tu godinu nakon osnivanja pokusa. S obzirom da su u dva spomenuta rada dati osnovni podaci o pokusu i metodi rada, ovdje dajemo samo slijedeće: Sadnice običnog bora su proizvedene iz sjemena iste provenijencije i istog uroda sjemena, a uzgojene su u rasadniku Instituta, i to: Varijanta 1 — sadnice 2+0 godina Varijanta 2 — sadnice 1+2 godina Varijanta 3 — sadnice 2+1 godina Varijanta 4 — sadnice 2+2 godina Od svake varijante su korištene sadnice I. visinske klase, a pokus je osnovan po metodi Latinskog kvadrata. Prikupljeni podaci iz pokusa su statistički obrađeni: analiza varijance, F test i Duncan test. 2. REZULTATI POSLJEDNJE IZMJERE Srednje vrijednosti varijanata o preživljenju — mortalitetu, totalnoj visini, prsnom promjeru i drvnoj zalihi su prikazane u priloženoj tabeli na grafikonu 1, 2, 3 i 4. " Dr. Stevo Orlić, Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Preživljenje -mortalitet 10 20 god. s 1990. 1980 1975. Visinski rast 20 god. d.cm 20 god. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J* (f) c > |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tablica 1. Prosječne vrijednosti podataka u 20-toj godini iz.a osnivanja pokusa V a r i j a n t a : F test Podatak 1 (2 + 0) 2(1 + 2) 3(2 + 1) 4(2 + 2) Prosjek Frač. — Prosječna visina, m 8,61 8,51 7,98 10,56 8,91 14,40** Prosječni prsni promjer, cm 13,25 12,80 12,06 18,59 14,18 95,01** Drvna zaliha, m3/ha 60,29 70,01 40,79 107,62 69,68 — Relathni odnosi, "/c 86,5 100,5 58,5 154,4 100,0 — Preživljenje (mortalitet), ´%> 55,0 65,5 53,8 30,8 51,8 SFK tab.: SVo — 3,86 i l´!i/e — 6,99 Duncan test: Za visinu Za prsni promjer Varijanta: 3 2 14 3 2 14 Prosječna vrijednost: 7,98 8,51 8,61 10,56 12,06 12,80 13,25 18,59 Sredine nepodvučene crtkanom (li0/e), odnosno punom (5°/o) linijom statistički su visokosignifikantno (**), odnosno signifikantno (*) različite. 2.1. Preživljenje — mortalitet U proteklih 10 godina broj preživjelih biljaka nije se izmijenio jedino kod varijante 4 (2+2) i iznosi 30,8%. Kod preostale tri varijante došlo je do daljnjeg propadanja biljaka, najviše kod varijante 3 (2+1) za oko 34%, kod varijante 2 (1+2) za oko 20% i kod varijante 1 (2+0) za oko 17%, pa u 20. godini preživljenje iznosi 65,5% kod varijante 2 (1+2), 55,0% kod varijante 1 (2+0) i 53,8% kod varijante 3 (2+1). I pored toga što je u pokusu vršena njega čišćenjem, glavni razlog daljnjeg propadanja biljaka bila je konkurencija autohtone vegetacije (lijeska i bujad). U toj konkurenciji najboljima su se pokazale biljke 2+2 godina stare, koje od osnivanja imaju superioran visinski i debljinski rast u odnosu na tri preostale varijante. Weis e (4) je došao do sličnog zaključka u Njemačkoj s običnom smrekom. 2.2. Totalna visina Sadnice 2+2 godina i dalje imaju najbrži visinski rast, a 2+1 godina najsporiji. Odnosi među varijantama dobro se zapažaju s priloženog grafikona visinskih krivulja. Prosječna visina biljaka po varijantama iznosi: 2+0 godina 8,61 m; 1+2 godina 8,51 m; 2+1 godina 7,98 m i 2+2 godina 10,56 m. Razlike među varijantarnä u apsolutnom iznosu su gotovo identične s onima iz 1980. godine i kreću- se od 2,0 do 2,5 m. Međutim, kad promatramo srednje vrijednosti varijanata u relativnom odnosu onda su razlike manje za oko 20%. Očekivali smo" smanjenje razlika među varijantama iza 10-te godine, ali se to nije dogodilo. Školovane, odnosno starije sadnice zadržavaju prednost prema mlađima po intenzitetu rasta. Markov a (l)u SSSR-u s obič |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 35 <-- 35 --> PDF |
nim borom i Weis e (4) u Njemačkoj s običnom smrekom su došli do sličnog zaključka. F test i Duncan test su pokazali da su utvrđene razlike između 4. varijante i tri preostale bile visokosignifikantne (1%). 2.3. Prsni promjer S obzirom na prosječni prsni promjer u 20-toj godini razlike među varijantama u apsolutnom iznosu su nešto veće nego u 10-toj (1980.) godini, a u relativnom odnosu one su smanjene za preko 20%. Prosječni prsni promjer varijanata iznosi: 2+0 godina 13,25 cm; 1+2 godina 12,80 cm; 2+1 godina 12,06 cm i 2+2 godina 18,59 cm. F test je pokazao da su utvrđene razlike među varijantama bile visokosignifikantne (1%). Duncan test je pokazao da je razlika između 4. te 2. i 3. varijante bila visokosignifikantna (1%), a između 1. i 3. varijante signifikantna (5%). 2.4. Drvna zaliha Drvna zaliha je informativno obračunata na temelju srednjeg sastojinskog stabla i broja stabala na ha uz korištenje drvnogromadnih tablica Schwappach , 5). Drvna zaliha po varijantama iznosi: 2+0 godina 60,29 nr/ha; 1+2 godina 70,01 mVha; 2+1 godina 40,79 m´Vha i 2+2 godina 107,62 m:l/ha. U relativnom odnosu razlike među varijantama su osjetno izraženije u korist 4. varijante nego obzirom na prsni promjer i visinu, a kreću se od´35",, do 63%. 3. ZAKLJUČCI Naši zaključci iz petogodišnjeg razdoblja (1971—1975.), odnosno desetogodišnjeg razdoblja (1976—1980.) vrijede i u dvadesetoj godini (1990). — Sadnice 1+2 godina i dalje imaju najviši postotak preživljenja i prosječan visinski i debljinski rast. — Sadnice 2+0 godina imaju nešto niži postotak preživljenja, a visinski i debljinski rast im je podjednak kao kod sadnica 1+2. — Sadnice 2+2 godina imaju nepromjenjen postotak preživljenja posljednjih 10 godina i dalje pokazuju superioran visinski i debljinski rast prema ostale tri varijante. — Sadnice 2+1 godina pokazuju najslabije rezultate, opadanje postotka preživljenja i najsporiji visinski i debljinski rast. LITERATURA 1. Markova , J. A. 1987: Planting stock intensive forestry in the taga zone, For, Abst. Vol. 49, No. 11, 1988. 2. Orlić, S. 1977: Preživljenje i visinski prirast biljaka običnog bora (Pinussylvestris L.) različitih starosti. Šumarski list 10—12 str. 436—440. 3. Orlić, S. 1984: Preživljenje i rast biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.) različitih starosti, Šumarski list 5—6, str. 209—212. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I. Weise, U. 1987: Results of transplant spacing experiment with various kinds of Norway spruce planting stock in Baden Wiirtemberg, For. Abst, Vol. 49, No. 8. 198d. 5. ´´ Mali šumarski priručnik, Zagreb, 1949. Survival and Growth of Plants of Scotch Pine (P. sylvestris L) of Various Ages Summary In order to investigate the effect of age and the methods of cultivation of transplants of Scotch pine on the survival, growth and increment in plantations an experiment was laid down in the area of the Duga Resa Forest Office during 1971. Four variants were followed comparatively: 2+0, 1 + 2, 2 + 1 and 2 + 2 year- old plants. In the twentieth year after the laying down of the experiment transplants of 1 + 2 years had the highest percentage of survival and mean growth. Transplants of 2+2 years had a low percentage of survival and the fastest growth. Transplants of 2 + 1 years had the slowest growth. |