DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tablica 1. Prosječne vrijednosti podataka u 20-toj godini iz.a osnivanja pokusa V a r i j a n t a : F test Podatak 1 (2 + 0) 2(1 + 2) 3(2 + 1) 4(2 + 2) Prosjek Frač. — Prosječna visina, m 8,61 8,51 7,98 10,56 8,91 14,40** Prosječni prsni promjer, cm 13,25 12,80 12,06 18,59 14,18 95,01** Drvna zaliha, m3/ha 60,29 70,01 40,79 107,62 69,68 — Relathni odnosi, "/c 86,5 100,5 58,5 154,4 100,0 — Preživljenje (mortalitet), ´%> 55,0 65,5 53,8 30,8 51,8 SFK tab.: SVo — 3,86 i l´!i/e — 6,99 Duncan test: Za visinu Za prsni promjer Varijanta: 3 2 14 3 2 14 Prosječna vrijednost: 7,98 8,51 8,61 10,56 12,06 12,80 13,25 18,59 Sredine nepodvučene crtkanom (li0/e), odnosno punom (5°/o) linijom statistički su visokosignifikantno (**), odnosno signifikantno (*) različite. 2.1. Preživljenje — mortalitet U proteklih 10 godina broj preživjelih biljaka nije se izmijenio jedino kod varijante 4 (2+2) i iznosi 30,8%. Kod preostale tri varijante došlo je do daljnjeg propadanja biljaka, najviše kod varijante 3 (2+1) za oko 34%, kod varijante 2 (1+2) za oko 20% i kod varijante 1 (2+0) za oko 17%, pa u 20. godini preživljenje iznosi 65,5% kod varijante 2 (1+2), 55,0% kod varijante 1 (2+0) i 53,8% kod varijante 3 (2+1). I pored toga što je u pokusu vršena njega čišćenjem, glavni razlog daljnjeg propadanja biljaka bila je konkurencija autohtone vegetacije (lijeska i bujad). U toj konkurenciji najboljima su se pokazale biljke 2+2 godina stare, koje od osnivanja imaju superioran visinski i debljinski rast u odnosu na tri preostale varijante. Weis e (4) je došao do sličnog zaključka u Njemačkoj s običnom smrekom. 2.2. Totalna visina Sadnice 2+2 godina i dalje imaju najbrži visinski rast, a 2+1 godina najsporiji. Odnosi među varijantama dobro se zapažaju s priloženog grafikona visinskih krivulja. Prosječna visina biljaka po varijantama iznosi: 2+0 godina 8,61 m; 1+2 godina 8,51 m; 2+1 godina 7,98 m i 2+2 godina 10,56 m. Razlike među varijantarnä u apsolutnom iznosu su gotovo identične s onima iz 1980. godine i kreću- se od 2,0 do 2,5 m. Međutim, kad promatramo srednje vrijednosti varijanata u relativnom odnosu onda su razlike manje za oko 20%. Očekivali smo" smanjenje razlika među varijantama iza 10-te godine, ali se to nije dogodilo. Školovane, odnosno starije sadnice zadržavaju prednost prema mlađima po intenzitetu rasta. Markov a (l)u SSSR-u s obič |