DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*12 (Ulmus Iaevis Pall.) Sum. list CXV1 (1992) 277 PRILOG BIOLOGIJI BRIJESTA VEZ (ULMUS LAEVIS. PALL.) Oskar PISKORIĆ* SAŽETAK. U članku je prikazan primjer, kako veličina jednogodišnje biljke veza (Ulmus laevis Pali.) nije mjerodavna za njezin daljnji razvoj. Nadalje prikazana bujnost izbojaka (živica) na nekim stablima te broj i masa izdanaka nakon sječe na panj. Na kraju je ukazano na vrlo slabi urod posljednjih godina stabla veza na Marulićevom trgu usprkos potpunoj cvatnji. UVOD U Zagrebu, na jugoistočnoj strani Marulićevog trga, nalazi se jedno stablo brijesta — veza (Ulmus laevis Pali., sin. U. effusa Wild.). Kako se to stablo nalazi na dijelu Lenucijeve zelene potkove na kojoj se nalazi zgrada Sveučilišne knjižnice, koja je sagrađena 1913. godine, to se može pretpostaviti da mu starost 1991. godine iznosi između 95 i 100 godina. Promjer na 1,30 m 1991. godine iznosio je 120 cm, a visina oko 25 m. Promjer krošnje iznosi oko 20 metara. Uočivši 1977. godine dobar urod sjemena odlučio sam posijati desetak sjemenki (plodova) u vrt na Krugama u cilju uzgoja nekoliko stab- Iašica. Iz odmah posijanog sjemena niklo je osam biljčica. Od tih osam biljčica šest ih je tijekom ljeta izraslo u visini između 15 i 25 cm, dok su dvije bile posve zaostale, oko 10 cm visoke i promjera pri dnu oko 1,5 mm, dakle u odnosu na one jače mogu se ubrojiti u izraziti škart. Sljedečeg proljeća šest normalno razvijenih biljaka, u svrhu školovanja, presađeno je na razmak od po 40 cm, dok one dvije »škart« ostavio sam s ciljem, da vidim kako će dalje rasti. Kako su ove dvije biljke druge godine znatno pojačali prirast ostavio ih i dalje rasti, a već treće godine svojim dimenzijama dostigle su svoju prve godine jače razvijenu »braću«. Stoga sam tek početkom 1983. godine obavio prvo mjerenje. Pored ovih podataka saopćavam i podatke o izbojcima na deblu te o izdancima iz panja kao i o urodu sjemena. RAZVOJ BILJAKA — STABALA VEZA U PRVIH ŠEST GODINA Mjerenje dimenzija stabala posađenih vezova obavljeno je 7. svibnja 1983. godine, dakle u starosti od šest godina. Promjer je ustanovljen mjerenjem opsega a visina letvom. Stabla s oznakom »A« su iz normalnih jednogodišnjih biljaka, a stabla s oznakom »B« iz »škarta«. Podaci o dimenzijama nalaze se u Tabl. 1. * Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. u m. Zagreb, Avenija Vukovar 224/IV. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tablica 1. Dimenzije stabala veza nakon šest vegetacija Dimenzije 1 račva na Stabla 36 cm 2 sjrupe 3 A 4 5 6 Stabla 1 ar.B 2 Napomena Promjer na 1.30 m 5,4 3.7 6.7 3,8 5,4 6.2 5,2 Promjer na 130 m 5.1 i 3.8 4,3 2.6 5,1 3,0 4,9 4,4 3.3 Visina m 5,00 i 4,94 4,25 4,22 4,96 3,63 4,60 5,38 4,13 Već na prvi pogled uočljivo je, da su »škart« biljke prve godine tijekom pet godina dostigle stabla normalnih biljaka. Što više, dva stabalca (B-3 i B-5) su zaostala u rastu kako u visinu tako i u debljinu iako im je okoliš bio jednak kao i ostalim stablima. Stablo B-l račvalo se na 36 cm i promjer na tom stablu iskazan je s dva podatka odnosno mjerenja iznad 36 cm. Račvanje se može pripisati nasljednosti, jer i sjemensko stablo ima račvu — jaku bočnu granu ali na visini 4 met. Međutim linija rubnog opsega debla na 1,30 m. upućuje na to, da je račvanje počelo na manjoj visini a tek, kada se jedna račva jače razvila (i odredila visinu stabla), slabija se počela razvijati u stranu. Od svih stabala ostavio sam samo najjače razvijeno stablo tj. stablo B-4 i ono je do kraja 1990. godine postiglo visinu 10 m, a promjer na 1,30 m 21 cm, ali s jakom krošnjom. Dosadašnja istraživanja1 kao i praksa pokazala su, da iz slabo razvijene biljke imaju kasnije slabiji prirast, to preostaje, da se utvrdi, da li je ovaj primjer slučajan i vezan samo za vez, dakle osobina ove vrste. Sva stabla već od treće godine imala su bočne izbojke. U cilju dobivanja čistog debla, rezao sam ih. Međutim, dok su se na presađenim deblima ubrzo prestali pojavljivati novi izbojci, na dva nepresađena pojavljivala se do 1982. godine u sve većem broju. Pri tom stabla nisu zaostajala u prirasti ni u debljinu ni u visinu. Smatra o sam s biološke strane zanimljivo, da utvrdim broj, dužine i masu izbojaka za svako stablo, što sam i učinio 1982. i 1983. godine. Ti se podaci nalaze u Tabl. 2. Ti podaci pokazuju, da izbojci mogu postići dužinu i do 155 cm te da se i uz smanjeni broj (1983. prema 1982.) masa povećala. Tako se masa na stablu B-l od 0,9 gr/m u 1982. godini povećala na 1,9 gr/m u 1983, a na stablu B-2 od 1,5 gr/m u 1982. na 1,9 gr/m u 1983. Iskorištena je i prilika da se utvrdi razlika težine sirovog, svježe odsječenog, drva i prosušenog na zraku i ti podaci pokazuju, da je vlaga u vrijeme rezanja, 21. 03. 1982. godine, iznosila 34%. IZDANACKA SNAGA PANJA MLADOG VEZA Kako sam svojedobno pratio razvoj izdanaka iz panja crnike (Quercusilex L.) i nekih drugih vrsta- "´, to sam odlučio, da to ispitam i na vezu. U tu 1 Pe t račić , A.: O upotrebi različito razvijenih sadnica, šumarski list LXVI, rujan 1940, str. 433-438. 2 Piškori ć O.: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). Šumarski list LXXXVII (1963.), br. .3—4. 3 P i š k o r i ć, O.: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca. Narodni šumar XIX (1965.), br. 5—6. 278 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tablica 2. Izbojna snaga panja mladog veza Broj izbo jaka na stablu B-l B-2 u godini 1982. 1983. 1982. 1983. do 10 cm II 10 — 20 — 30 — 40 — 50 — 60 — 70 — 80 — 90 — 30 — 10 — 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 12 45 23 3 1 1 1 — 1 1 — 1 5 5 10 4 8 12 1 3 6 28 16 16 8 8 4 6 2 — 3 3 3 2 4 1 6 2 3 1 >0 — 130 — 1 — — iO — 140 — 2 1 1 ;o —150 — — — o — 160 — 1 k u p n o 92 58 107 23 ni M 03 OLN dužina m Of a nakon sječe 26,65 0,244 41,70 0,828 40,72 0,640 35,19 0,681 Izbojci su odrezani: za god. 1982. 21. 03. 1983. za god. 1983. 31. 03. 1984. Minimalne dužine izbojaka bile su: u 1982. godini na stablu B-l 7,4 cm, nastablu B-2 3,4 cm; u 1983. godini na stablu B-l 27 cm, na stablu B-2 31 cm. Maksimalne dužine izbojaka bile su: u 1982. godini na stablu B-l 105,5 cm, na stablu B-2 155,0 cm; u 1983. godini na stablu B-l 138 cm, na stablu B-2 134 cm. Od ukupne dužine izbojaka na stablu B-2 u 1983. godini iznosila je 16,28 m, a 18,91 m bila je dužina grana (primarnih i sekundarnih) na izbojcima. r-a ´> >N prosu-s oba stabla iz 1982. <*> " šenih 0,578 279 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 40 <-- 40 --> PDF |
svrhu u proljeće 1984. posjekao sam oba stabla B skupine na panj (visine ispod 5 cm). U proljeće 1985. godine posjekao sam sve izbojke i izmjerio im dužine. Ti se podaci nalaze u tabl. 3. Tablica 3. Broj i dimenzije izdanaka iz panja osmogodišnjeg veza Broi izdanaka Visinski razred cm na stablu Napomene B-l B-2 do 50 4 4 51 — 100 35 17 Minimalna visina izdanka stabla B-l 101 — 150 20 14 bila ic 42 cm a stalba B-2 17 cm. 151 i više 8 9 Maksimalna visina izdanaka stabla B-l Svega 67 44 bila je 197 cm, a stabla B-2 185 cm. Na 16 izdanaka stabla B-l izraslo je i Zbroj dužina izdanaka m 70,82 47,48 16 grana, kojih je dužina iznosila od 17 do 55 cm. nakon sieče 1,050 0,850 Težina ks zračno prosušenih 0,803 0,57; Ovi podaci pokazuju velik broj izdanaka iz jednog panja i bujan rast. Razlika između minimalne i maksimalne visine (na panju stabla B-2 i preko 10 puta) upućuje na to, da bi u buduće dio izdanaka zaostajao u rastu, što je konstatirano i istraživanjima prikazanim u lit. pod 2 i 3. UROD SJEMENA Svojedobno sam već upozorio na dosta česti izostanak oplodnje cvijeta brijestova/´ a te podatke mogu dopuniti i s oplodnju cvijeta odnos urod sjemena vezan na zagrebačkom stablu. Praćenje uroda sjemena na ovom stablu veza počeo sam od 1980. godine. Već sam 1977. godine utvrdio, da vrlo mali broj plodova (krilašaca) sadrži i sjemenke. Kod namjeravane sjetve 1980. godine utvrdio sam, da je bilo još teže pronaći sjemenke nego li 1977. godine. Prateći urod sljedećih godina, sve do 1990., nisam pronašao ni jednu sjemenku kako na dohvatnim granama tako ni na zemlji nakon što su »plodovi« otpali na zemlju. Time neću ustvrditi, da uroda sjemena uopće nije bilo, ali je taj bio tako mali, da bi se sjemenka mogla samo slučajno pronaći. To znači da je tih godina oplodnja izostala odnosno bila minimalna a što odgovara i o urodu sjemena i sastojinskim uvjetima u ovom razdoblju. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA U ovom slučaju uzgoja stablašica veza pokazalo se, da veličina jednogodišnje biljke nije mjerodavna za njihov daljnji rast, što više, do godine snimanja biljke iz »škart« sadnica nadmašile u šestoj godini starosti (stabla A-3 i A-5). 4 PiŠkorić , O.: Ü dozrijevanju šturosti sjemenki nekih brijestova. Narodni šumar XIX (1965.), br. 7—8. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Druga je značajka da su stabla iz normalnih (većih) sadnica po deblu imala mnogo manje izbojaka (živica) nego li stabla B-l i B-2 te su nakon dva, tri rezanja uopće izostala. Izbojci na stablima B-l i B-2 nakon rezanja ponovo se javljali te iako ih je brojčano bilo manje masa im je bila veća (Tabl. 2.). Nakon sječe stabala B-l i B-2 iz panja pojavili se brojni izdanci, od kojih je znatan broj bio duži od 100 cm. A Contribution to the Biology of the Spreading Elm (Ulmus laevis Pall.) Summary The article presents an example which shows how the size of the annual plants of the Spreading elm (Ulmus laevis Pall.) is not relevant for its further growth. The luxuriant growth of the shoots on some of the trees and the number and mass of rootsuckers after cutting down to the stump. Finally the very poor yield during the last few years of this tree on the Marulićev square was shown, despite the complete flowering. |