DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 52     <-- 52 -->        PDF

2. MATERIJAL I METODA RADA
Mjerenje oštećenosti stabala obavljeno je u šumi Kalje, koja se nalazi
na području Šumskog gospodarstva Sisak, s desne strane željezničke pruge
Sisak—Zagreb. Cijelo to područje je prirodna depresija u kojoj šuma Kalje
zauzima najniži dio, a i u njoj se razlikuju mikro uzvisine i mikro udubine.
U najnižim dijelovima dolazi šumska zajednica johe sa trušljikom, ali razlika
od samo 5—10 cm uvjetuje promjenu vrste i sastojinc. Na tim nešto
višim dijelovima dolaze šumske zajednice poljskog jasena sa kasnim drijemovcem,
te lužnjaka i velike žutilovke sa rastavljenim šašem, dok na još
višim dijelovima (gredama) dolazi šuma lužnjaka i običnoga graba. (M e štrović
, Š., 1980). Klasifikacija je provedena na tri plohe (L-II, L-III i L-IV).
Sva stabla koja se nalaze u tim plohama označena su brojevima.


Plohe L-II i L-III predstavljaju zajednicu hrasta lužnjaka i velike žutilovkesa
rastavljenim šašem (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum
remotae), a ploha L-IV predstavlja zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga
graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum). Te pokusne plohe postavljene
su 1985. i 1986. godine radi katastrofalnog sušenja lužnjaka i poljskog
jasena na tom području (Prpić, B., Vrankovič, A., Rauš, Đ.,
Matić, S., Pranjić, A., M e š t r o v i ć, Š., 1986).


Podaci su prikupljani 1987. i 1988. godine. Prilikom prvog prikupljanja
određivano je za svako stablo slijedeće:


Visinska klasa (od 100—300);


Klasa vitaliteta (od 10—30);


Klasa krošnje (od 4—6);


Stupanj propusnosti krošnje — osutost (od 0—4);


Vrh stabla (0 i 8);


Pojava živica (0 i 1).


Slijedeće, 1988. godine, uz postojeće visinske klase i klase vitaliteta mjeren
je samo stupanj propusnosti krošnje kako bi se moglo komparacijom
statistički obrađenih podataka utvrditi da li je došlo do izvjesnog poboljšanja
ili je sušenje nastavljeno (Novotny , V., 1988).


3. REZULTATI I DISKUSIJA
U tablici 1. prikazana je prorijeđenost (osutost) krošnje i prosjek osutosti
u obje godine mjerenja, vidi se da šumske zajednice na tom području
imaju tendenciju daljeg sušenja.


Na plohama L-II i L-III ukupan prosjek osutosti u 1988. godini veći je
nego u 1987. godini. Pošto znamo da su ekološke prilike staništa na tim plohama
iste, nije čudno da su podaci i dobiveni rezultati slični. Kod lužnjaka
sušenje stagnira, dok se poljski jasen u izvjesnoj mjeri popravio, ali zato
se joha i dalje intenzivno suši. Brijest se osušio u potpunosti. Situacija je
nešto bolja na zadnjoj plohi, gdje je stanje približno isto u obje godine mjerenja,
s tim da se kod lužnjaka i poljskog jasena opaža malo poboljšanje.