DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 56 <-- 56 --> PDF |
divljih krmača i prasadi. Ističemo samo one aspekte koji su od bitnog značenja u organizaciji prihranjivanja divlje svinje u otvorenim lovištima: — izabiranje pogodnih lokacija za postavljanje hranilišta na bazi ekoloških značajki bliže okoline koje povoljno utječu na okupljanje krmača i prasadi kod hranilišta (Urošević , et al., 1991.); — utvrđivanje potrebnog broja hranilišta u takvom prostornom rasporedu koji će odgovarati populacijskim (brojnost, uzrasna i spolna struktura čopora divlje svinje na hranilištima) i socijalnim aspektima ponašanja divlje svinje (veličina i sastav pojedinih socijalnih skupina koje skupa dolaze kod hranilišta); — istraživanje i provođenje takve organizacije ljetnog prihranjivanja (dinamika dovoza hrane, tehničke karakteristike hranilica za krmače i prasad itd.), koja će omogućiti korištenje dodatne hrane pretežno od divljih krmača i prasadi, a u manjoj mjeri od godišnjaka i veprova čije bi prihranjivanje u proljetno-ljetnom razdoblju bilo neekonomično. Dakle, da bi se stekao znanstveni uvid u ovu problematiku, neophodno je odgovoriti na pitanje: kako u uvjetima otvorenog lovišta provesti racionalnu organizaciju prihranjivanja divljih krmača i prasadi? MATERIJAL I METODE RADA Periodično osmatranje divlje svinje, obično u 15-dnevnim intervalima, od travnja do lipnja 1988. godine, obavljano je dvogledom tijekom dana od 10—20 h. U tom vremenskom intervalu kronološki su zapisivani podaci definirani u planu istraživanja. Osmatranja su obavljana na dva, oko 1,5 km udaljena osmatračka punkta, u lokalitetu Dvorac. Na svakom od njih bila je osmatračnica, a nedaleko od nje 2 hranilišta. Svako je hranilište tehnički bilo tako uređeno da omogući odvojeno prihranjivanje divljih krmača, godišnjaka i veprova, u tzv. »burad-hranilicama« (standardna benzinska burad), koja su bila lancem pričvršćena za ukopani stup. Svako »bure-hranilica « bilo je izbušeno s 12 rupica čije su dimenzije omogućavale ispadanje zrna kukuruza i ječma utrenutku dok su ih krmače i veprovi okretali. Hranilišta za prasad su tako tehnički izvedena da dimenzijama svojih otvora onemogućavaju ulazak odraslih grla u hranilište. Podaci o divljim svinjama kod hranilišta evidentirani su tijekom osmatranja kronološkim redom, na unaprijed pripremljenim obrascima. Evidentirani su: brojnost, sastav, vrijeme dolaska i odlaska pojedinih čopora divlje svinje, prepoznavajući ih na osnovi nekih karakterističnih oznaka (pjegavost prasadi, brojčani odnos crnih i bijelih prasadi u leglu, tjelesna razvijenost krmača i prasadi za pojedina legla itd.), i najzad, oblici agresivnog ponašanja u čoporima tijekom prihranjivanja. U posebnim ogledima testirano je ponašanje krmača i prasadi: a) u hranilicama je data hrana za prasad i za krmače, b) u hranilicama je data hrana za prasad ali ne i za krmače koje su mogle koristiti samo ispašu na livadi u neposrednoj blizini hranilišta. |