DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 59 <-- 59 --> PDF |
dovode prasad na hranilište. Istodobno to znači da s prihranjivanjem krmača i prasadi treba otpočeti u prvoj polovini travnja. 6. Za sve uzraste oba spola, prema podacima u tablici 6, mogu se uočiti ove pravilnosti u njihovom ponašanju kod hranilišta: — najniža aktivnost divlje svinje u ishrani je od 10—12 h; — veća učestalost u dolasku krmača i mladih veprova na hranilište javlja se već od 12—14 h, dok je u iduća dva sata najveća zastupljenost godišnjaka. Radi ekonomiziranja, tj. da se smanji utrošak hrane od godišnjaka, najbolje je hranu dovoziti na hranilište između 15 i 16 h; — dok krmače, godišnjaci i mladi veprovi održavaju svoju aktavnost na približno ranije postignutoj razini, brojnost prasadi kod hranilišta naglo raste od 16—18 h. I ovaj podatak potvrđuje da je optimalno vrijeme dovoženja hrane između 15—16 h; — najveća aktivnost u ishrani, bez obzira na uzrast i spol divlje svinje, odvija se od 18—20 h. U to vrijeme, do dolaska starijih veprova, u pravilu najstarija krmača (dominantna krmača čopora) okrećući »bure-hranilicu« dozvoljava da ispalo zrnevlje sakupljaju i ostali pripadnici čopora. Tek ponekad signalima prijetnje ili fizičkog potiskivanja, njuškom ali bez proganjanja, krmača održava svoju individualnu distancu oko 1 m, na kojoj pored sebe podnosi i ostale članove čopora. Poslije 19 h kada kod hranilišta počnu dolaziti i stariji veprovi, preuzima dominantnu ulogu kod hranilišta, protjerujući ostale članove čopora. U tome i jest nedostatak pretežno noćne aktivnosti u ishrani krmača i prasadi, što se javlja u slučaju kada su njihovi dnevni zakloni previše udaljeni od hranilišta (Urošević , et al., 1991.). 7. Podaci u tbalici 7. pokazuju da je učestalost dolaska prasadi po brojnosti čopora kod hranilišta na oba osmatračka punkta bila najveća kada su hranu u hranilicama imale i krmače i prasad. Paša u neposrednoj blizini hranilišta, iako kvalitetna, nije bila adekvatna zamjena za tako intenzivno privlačenje krmača hranilištima kao u pokusu u kome su »burad-hranilice« za krmače bile opskrbljene zrnastom hranom. ZAKLJUČAK Na temelju rezultata istraživanja i diskusije u ovome radu, zaključujemo: 1. U ljetnjem prihranjivanju divlje svinje u lokalitetu Dvorac (tip otvorenog lovišta) najzastupljenija, u prosjeku, bila su prasad, zatim u podjednakom broju dolazile su krmače i godišnjaci, a veprova je bilo najmanje. 2. Brojniji su bili čopori sastava 6—16 divljih svinja. Oprasene krmače dolazile su u skupinama po dvije, a u približno 30% slučajeva, 3—4. Uz njih su najčešće bile skupine 5—8 i 9—12 prasadi što je u suglasnosti s utvrđenom prosječnom veličinom legla, 3,5 prasadi po oprasenoj krmači u ovom lokalitetu. 3. Najveći broj oprasenih krmača kod hranilišta, evidentiran je u svibnju. |