DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 87     <-- 87 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS
UDK 630*90 »311« (497.13) Sum. list CXVI (1992) 327


JOŠ NEŠTO O JUBILARNOJ GOSPOBARSKO-ŠUMARSKOJ IZLOŽBI


1891. godine u Zagrebu


Nikola LUKIĆ*


SAŽETAK: O jubilarnoj Gospodarsko-šumarskoj izložbi Hrvat
sko-Slavonskoga gospodarskog društva, povodom 50 godina postojanja
Društva, kao događaju stoljeća, pisalo se mnogo u domaćem
i stranom tisku. U Arhivu Hrvatske postoji dosta građekoja nije sustavno obrađivana. Ovaj pregledni članak je nastao
na osnovi knjige Janka I bi er a. Da bi Hrvatsko šumarsko
društvo dobilo bolji uvid u izložbu, a i u događanja na krajuprošlog stoljeća, potrebno bi bilo sustavno istraživati Arhiv Hrvatske.
Slikovni materijal o izložbi postoji, jer izložbu je snimao
Ivan S i an d l iz Zagreba, neke njegove fotografije objavljene
su i u Iblerovoj knjizi.


Povodom 50 godina postojanja Hrvatsko-Slavonskoga gospodarskog društva
održana je od 15. kolovoza do 4. rujna 1891. godine u Zagrebu jubilarna
izložba. U sklopu izložbe je bilo prikazano Hrvatsko-slavonsko šumarsko
društvo i bogatstvo šuma, lovišta i drvne industrije ondašnje Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije. Za sve te potrebe bio je izgrađen veliki paviljon Hrvatsko-
slavonskoga šumarskog društva i niz drugih paviljona.


Najveći dio šumarske izložbe bio je izložen u velikom paviljonu postavljenom
kraj Sveučilišne zgrade površine od 1000 četvornih metara. Paviljon
je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo uz trošak od 8000 forinti.
Njegovo uređenje su izvršili Kr. nadšumari Fran Ž. Kesterčanek i
Julije K u z m a.


Šumarsko društvo je prikazalo velikašku lovačku sobu u kojoj je izložilo
mnogobrojne svoje stručne publikacije i potpunu zbirku djela iz hrvatske
šumarske stručne literature od najstarijih vremena do ´891. godine. Među
tim knjigama bilo je i više dragocjenih djela svjetske, kao i nekoliko rijetkosti
stručne literature iz prošlog stoljeća npr. »Sylvicultura Oeconomica« iz
god. 1732. od Karla pl. C a r 1 o v i t z a; »Šumska mjeračina« iz god. 1799. od


G. A. Dätzela ; »Šumski propisnik« bakarske gospoštije iz god. 1767. sa
»Urbarijem« iz god. 1769. itd. U središnjem dijelu ove sobe stajao je svjetionik
grofa Miroslava Kulmera , načinjen od jelenjih rogova, koji su
ubijeni prošlog stoljeća na području šuma Slavetićke gospoštije. Osim toga,
tu je bila zbirka starinskog oružja narodnog zastupnika N. pl. Milica , za*
Dr Nikola Lukić, Šumarski fakultet Zagreb


ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 88     <-- 88 -->        PDF

tim kolekcija šumarskih mjernih instrumenata Neuhöfer a i sin a iz
Beča te kolekcija prepariranih ptica od I. P a i n s i a iz Graza.


Zbirka Kr. državne šumske uprave bila je jedna od najinteresantnijih.
Ogromna reliefna karta, koju je izradio Josi p Pfiste r veličine 6,20 x
X 3,50 m, prikazivala je ukupnu sliku šumoposjeda u Hrvatskoj i Slavoniji.
Karta je nakon izložbe došla u posjed Šumarskog muzeja. Kraj izložene karte
posjetioci izložbe su mogli pročitati: »Ovaj posjed obuhvata 544.251 jutro, a
od toga otpada na hrastove šume 108.695 jutara, na bukove i inu bjelogoricu


357.994 jutra i na crnogoricu 77.560 jutara. Na stare sastojine, koje su dozrele
za sječu, otpada 344.000 jutara, pa popriečni godišnji prihod od tih šuma
preseže 1 milijun forinti«. Insektolog nadšumar E. Do bia š izložio je u
istoj ovoj zbirci zbirku štetnih i korisnih kornjaša, a kr. nadšumar Julij e
Kuzm a je bio autor u drvetu izrađene reliefne karte državne gospoštije
»Veliki Tabor«.
Krajiške imovne općine su na izložbi sudjelovale sa većim i manjim
zbirkama. Šume krajiških imovnih općina su se nalazile pod neposrednom
upravom Kr. zem. vlade tj. kr. zem. šumarskog nadzorništva. Njihov ukupni
šumski posjed obuhvaćao je kako su posjetioci mogli pročitati kraj preglednih
zemljovida: » ... 754.992 jutra i vriedi 128,521.422 forinte. Od toga pripada
imovnoj obćini: ličkoj 89.707 jutara, otočkoj 137.658 jutara, ogulinskoj


105.173 jutra, slunjskoj 27.846 jutara, prvoj banskoj 25.249 jutara, drugoj
banskoj 39.878 jutara, križevačkoj 51.739 jutara, gjurgjevačkoj 77.295 jutara,
gradiškoj 58.349 jutara, brodskoj 74.086 jutara i petrovaradinskoj 64.997 jutara
« .
Osim šumskih proizvoda, imovne općine su izložile prikaze flore i faune
karakteristične za svoje područje, šumsko-gospodarstvene nacrte, razne strojeve,
kolekcije domaćeg obrta itd. Cijela izložba imovnih općina je vrlo pregledno
dala sliku njihovog bogatstva i organizacije šumske uprave.


Uz ovu izložbu se nastavljala izložba kr. državnog »nadzorničtva za pošumljivanje
Krasa« iz Senja i izložba Kralj, županijske ogulinske oblasti.
Prikazane karte, slike, kao načini izvođenja pošumljivanja, te grafikom o izvršenim
radovima i troškovima za područje Ogulinske županijske oblasti je
izradio kr. nadšumar M. Bona, a prikaz sa Senjskog područja je izradio
kr. šumarski nadzornik S. M a I b o h a n. Također pred dalmatinskim paviljonom
je bila predočena maketa krša, sa svim fazama rada i izgledom sadnica
u pojedinom stadiju.


Na izložbi su sudjelovala i privatna vlastelinstva. Obitelj pi. Ghycz y
iz Čabra je godišnje sjekla oko 60.000 m3 drva sa površine od 30.938 jutara.
Obitelj je posjedovala veliku pilanu u Lividragi. Među inim eksponatima
(predmeta svoje drvne industrije i šumskih proizvoda) isticao se komad
300-godišnje tise i zdrav trupae 350-godišnje jele.


Virovitičko vlastelinstvo kneza Schaumburg-Lip p e-a je prikazalo
bogatu kolekciju rezane i piljene robe, koju su proizvodile pilane tvrtke »Societe
dTmportation de Chenes« u Slatini i Barču.


Đakovačko vlastelinstvo je osim merkantilne robe i njemačke bačvarske
građe prikazalo odrezak od 300-godišnjeg hrasta lužnjaka promjera 140 cm.


Vlastelinstvo bukovačko grofa P. Drašković a prikazalo je lovačku
opremu. Barun O. A1 n o c h iz Bregane kod Samobora prikazao je proizvode
svoje tvornice štapova.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 89     <-- 89 -->        PDF

U suši iza »Hrvatskog doma« te na otvorenom su bili izloženi različiti
proizvodi tvornica i trgovačkih tvrtki iz cijele Hrvatske, Slavonije i Dalmacije:



tvrtka Gifinge r i Hcn n iz Vinkovaca: sve vrste piljene i cijepane
hrastove građe iz brodske imovne općine;

tvrtka L. L a m a r c h e iz Galdova kraj Siska;

tvrtka Vuk i sin i Christian Hermann su prikazali bačvarsku
građu dobivenu iz šuma Petrovaradinske imovne općine i Đakovačkog
vlastelinstva;

zagrebačka tvrtka Karl o Schlesinge r prikazali su proizvode dobivene
iz bosanske hrastovine;

proizvode iz bukovine, naročito kvalitetna vesla dužine do 9m su prikazali
drvotržei Nikola Srića iz Novog i Feliks Neuberger iz Rijeke,
ogromne jelove jarbole 32,2 m dužine. Osim njih svoje proizvode su
izložili: Bačići Kopajtić, R. Turschich, B. Weiss, A. pl.
Weiss, Widmar i Rogić, A. Devčić, J. Schlesinger iz
Vrbovskog i dr.
Osim ovih izložbi postavljenih u sklopu paviljona Hrvatsko-slavonsko
šumarskog društva, bilo je izloženo mnoštvo lovačkih trofeja. Od obilja trofeja
potrebno je istaknuti izložbu vlastelinstva veliko-bukovačko grofa P.
Draškovića koja je prikazala kako trebaju izgledati lovišta, njihovo uređenje
i briga o divljači, izložbu je postavio šumar J. W a 1 k a. Također je bila vrlo
interesantna izložba rogovlja srnjaka grofa Marka Bombellesa ml. On je na
svojim lovištima provodio vrlo intenzivno lovno gospodarenje, što možemo
zaključiti iz slijedećih podataka: Lovište na vlastenstvu Klenovnik, koje je
vlasništvo grofice Klotilcle Draskovic, površine 11.000 jutara izlovljeno je u
razdoblju od 1882. god. do 1890. godine ukupno 7.160 komada divljači i 2.997
grabežljivaca i to: 237 srnjaka, 2.773 zeca, 1.373 fazana, 12 kunića, 139 jarebica,
1.851 trčka, 301 prepelica, 44 divlje patke, 323 šljuke, 35 vodenih šljuka
i razne divljači 72 komada. Na njegovom drugom lovištu na vlastelinstvu
Zclendvor, njegovo vlasništvo, izlovljeno je u razdoblju od 1872. god. do 1890.
godine 112.074 komada divljači i 31.042 grabežljivca, i to: 40 lanadi, 102 srnjaka,
38.659 zečeva, 3.502 kunića, 30.740 fazana, 28.826 trčki, 46 jarebica,


5.715 prepelica, 1.434 divlje patke, 1.686 šljuka, 99 vodenih šljuka i razne
divljači 1.225 komada. Skoro sva izlovljena divljač se prodaje posredstvom
bečkih trgovaca u Francusku. Prosječne cijene divljači su bile: zec 1 forinta,
kunić 30 novčića, trčka 35 novčića, šljuka 1 forinta i divlja patka 60 novčića
po komadu; lanad 40 novčića po kg i srnjak 50 novčića po kg.
Paviljon kutjevačkog vlastelinstva braće Turković je pobudio veliku pažnju
građanstva svojim izgledom i svojom izložbom, te je velika šteta što ta
dragocjena s velikim troškom i trudom sastavljena zbirka nije završila u
budućem Šumarskom muzeju. Tzložbu je pripremio šumarnik kutjevačkog
vlastelinstva M. Radošević . Kutjcvačko vlastelinstvo veličine 21.000 jutara
čine hrastove i bukove šume (4/5 hrastika i 1/5 bukvika). Osim rezane
i bačvarske grade bili su izloženi odresci dviju prašumskih bukava starosti
282 godine, te razni proizvodi od bukova drva.


Nedaleko paviljona kutjevačkog vlastelinstva bio je izgrađen paviljon
oblika lovačke kuće, tvrtke Pajanovi ć i drug. Nikola Pajanović je proizvodio
razne proizvode iz bukovine, po tvrdnji ondašnjih stručnjaka bio je


329




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 90     <-- 90 -->        PDF

jedan od najvećih proizvođača tavoleta (daščica za proizvodnju sanduka za
voće) koje je izvozio u Italiju godišnje 10 milijuna komada. Posjedovao je
veliku pilanu tjeranu parom i vodom ispod Ivančice nedaleko Lobora u Hrvatskom
zagorju u bukovoj šumi vlasništvo grofa Oskar a Keglevića .


Tvrtka Jakči n i Lamp e je izložila novi proizvod: oblo piljenu impregniranu
šindru po metodi J. Pfistera, za koju se smatralo da je trajnija
i otpornija prema vatri, te jeftinija od šindre dobivene na tradicionalni
način.


Na južnoj strani sadašnjeg Mažuranićevog trga bio je izgrađen raskošni
paviljon Gustava viteza Pongratza. On je bio vlasnik velike tvornice
parketa i pilane koja se prostirala na 3 jutra. Godišnje je proizvodio


50.000 četvornih metara parketa i vršio propiljivanje 12.000 m:! drva. Osnovna
sirovina mu je bila poznata hrastovina iz Slavonije i Hrvatske. Rezanu hrastovu
građu za obrt izvozio je najviše u Englesku, a u Štajersku i Švicarsku
parket.
Nedaleko ovog paviljona se nalazio paviljon kneza Livij a Odes calchi
a iz Iloka u kojem su bili izloženi proizvodi od drva (bačvarska
građa, kolarska građa, držalice za sjekire i poljoprivredni alat, kocke za
pločnike, žlice itd.), te vrše, košare i ostali proizvodi proizvedeni od vrbe i
trske sa obale Dunava.


Zagrebačka tvornica drvenih roletni i žaluzina Lj. Geresdorfe r i
dru g je imala izgrađen mali kiosk.


Ovo je bio samo dio opisa dijelova izložbe Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva, koje smo počeli otkrivati u Arhivu Hrvatske za potrebe poimanja
povijesti šumarstva diljem Lijepe naše drage nam Hrvatske.


LITERATURA


I b 1 e r, J., 1892: Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga
gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. (sa 47 portraita i 22 slike),
Narodne novine, str. 173—185, Zagreb.


That´s another on Jubilee Management-Forestry Exhibition in Zagreb in 1891


Summary


On jubilee Management-Forestry exhibition, one of important event in the
XIX century, more write in foreign and domestic printing. This article executing
on the basis of book »Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga
gospodarskog družtva u Zagrebu godine 1891« by author Janko Ibler, it is
rewiev of event and atmosphere during the exhibition. That is nice also partly
describe in »Šumarski list« and others printing.