DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 91 <-- 91 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*619 Sum. list CXVI (1992) 331 NEKA ISKUSTVA U GOSPODARENJU PRIVATNIM ŠUMAMA Tomislav STARCEVIĆ* SAŽETAK: Autor iznosi problematiku gospodarenja u privatnim šumama na području općine Vrbovec gdje se na površini od 7047 ha nalazi 23525 čestica šuma i 10802 šumoposjednika. Posebno se ističe nepoštivanje propisa Programa za gospodarenje šumama u vlasrtištvu zbog subjektivnih i objektivnihrazloga. Autor predlaže da se putem katastarskog doprinosa (poreza) opterete ravnomjerno svi posjednici što će onda stimulirati neke na sanaciju tog posjeda uz oslobađanje od poreza, a drugi manjeambiciozni će predati svoj posjed državi. Da bi se to provelo nužno je izmijeniti Zakon o šumama (čl. 98, 69), a stanje koje danas imamo na području Vrbovca, prema autoru, slično je u cijeloj Hrvatskoj, gdje imamo 450.000 ha privatnih šuma. Ključne riječi: privatne šume, katastarski prihod, devastacija, program z.a gospodarenje, porez. I. UVOD Možda bi prije rasprave o problematici gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva trebalo reći nekoliko rečenica o formiranju privatnih šuma na ovim našim prostorima. Ukinućem kmetstva 1848. g., odlukom državnih vlasti veleposjednici (vlastelini) su morali jedan dio svojih šuma izdvojiti i predati u vlasništvo seljacima, bivšim kmetovima. To izdvajanje ili segregacija obavljena je na osnovi Carskog patenta od 17. V. 1877. g. Tako izdvojenim šumskim posjedom pojedine urbarske općine upravljao je glavar, a šume čuvao lugar plaćen od urbarske općine. Nadzor nad šumama imao je općinski »šumar«. Količina ogrjevnog drva kojeg je pojedini pripadnik urbarske općine mogao dobiti ovisila je o prvotnom urbarskom pravu, a količina građevnog prema dokazanoj potrebi. Zakonom iz 1894. godine urbarske općine organiziraju se kao zemljišne zajednice. Između 1901. i 1930. godine neke zemljišne zajednice u Vrbovečkom području razvrgle su zajedništvo a šumski posjed podijeljen je između dotanjih ovlaštenika zemljišne zajednice, dakle postao je privatni posjed. One preostale djelovale su do 1945. g. kada * Tomislav Starčević, dipl. ing. šumarstva, j . p. »Hrvatske šume«, Šumarija Vrbovec. |