DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 91     <-- 91 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630*619 Sum. list CXVI (1992) 331


NEKA ISKUSTVA U GOSPODARENJU PRIVATNIM ŠUMAMA


Tomislav STARCEVIĆ*


SAŽETAK: Autor iznosi problematiku gospodarenja u privatnim
šumama na području općine Vrbovec gdje se na površini od
7047 ha nalazi 23525 čestica šuma i 10802 šumoposjednika.


Posebno se ističe nepoštivanje propisa Programa za gospodarenje
šumama u vlasrtištvu zbog subjektivnih i objektivnihrazloga.


Autor predlaže da se putem katastarskog doprinosa (poreza)
opterete ravnomjerno svi posjednici što će onda stimulirati neke
na sanaciju tog posjeda uz oslobađanje od poreza, a drugi manjeambiciozni će predati svoj posjed državi.


Da bi se to provelo nužno je izmijeniti Zakon o šumama (čl.
98, 69), a stanje koje danas imamo na području Vrbovca, prema
autoru, slično je u cijeloj Hrvatskoj, gdje imamo 450.000 ha privatnih
šuma.


Ključne riječi: privatne šume, katastarski prihod, devastacija,
program z.a gospodarenje, porez.


I. UVOD
Možda bi prije rasprave o problematici gospodarenja šumama na kojima
postoji pravo vlasništva trebalo reći nekoliko rečenica o formiranju privatnih
šuma na ovim našim prostorima.


Ukinućem kmetstva 1848. g., odlukom državnih vlasti veleposjednici
(vlastelini) su morali jedan dio svojih šuma izdvojiti i predati u vlasništvo
seljacima, bivšim kmetovima. To izdvajanje ili segregacija obavljena je na
osnovi Carskog patenta od 17. V. 1877. g.


Tako izdvojenim šumskim posjedom pojedine urbarske općine upravljao
je glavar, a šume čuvao lugar plaćen od urbarske općine. Nadzor nad šumama
imao je općinski »šumar«. Količina ogrjevnog drva kojeg je pojedini pripadnik
urbarske općine mogao dobiti ovisila je o prvotnom urbarskom pravu, a
količina građevnog prema dokazanoj potrebi. Zakonom iz 1894. godine urbarske
općine organiziraju se kao zemljišne zajednice. Između 1901. i 1930. godine
neke zemljišne zajednice u Vrbovečkom području razvrgle su zajedništvo a
šumski posjed podijeljen je između dotanjih ovlaštenika zemljišne zajednice,
dakle postao je privatni posjed. One preostale djelovale su do 1945. g. kada


* Tomislav Starčević, dipl. ing. šumarstva, j . p. »Hrvatske šume«, Šumarija
Vrbovec.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 92     <-- 92 -->        PDF

su te šume pripojene općenarodnoj imovini. Podjelom ZZ stvoren je privatni
šumski posjed koji postoji do danas. Stručni nadzor nad gospodarenjem obavljale
su šumarije a zatim općinske službe za šumarstvo da bi Zakonom o šumama
od 23. XII. 1983. g. (NN 54/83) ponovno stručni nadzor nad gospodarenjem
šumama, na kojima postoji pravo vlasništva, prešao na organizacije
šumarstva.


Površina privatnih šuma u Republici Hrvatskoj (cea 450.000 ha) razlogom
je opravdanog državnog interesa za očuvanjem, sanacijom i iskorišćivanjem
proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma. Nažalost, njihovo stanje obećava
i traži samo značajna financijska ulaganja i veliki stručni trud.


Imponira državna briga izražena ZOŠ-om oko izrade Programa i sanacije
privatnih šuma, no puno je pratećih teškoća na putu ostvarenja te zamisli.


II. PROBLEMATIKA
O problematici koja prati sve aktivnosti u gospodarenju privatnim šumama
govorit ću na osnovi sedamnaestogodišnjeg iskustva s privatnim šumama
za područje općine Vrbovec, uz pretpostavku da ta iskustva bar djelomično
vrijede kao prosječni uzorak za Republiku Hrvatsku.


Još 1975. g. Šumarija Vrbovec je zajedno s Referadom za šumarstvo SO
Vrbovec izradila Program za unapređivanje šuma u privatnom vlasništvu.
Marom tadašnjih službenika Općinske referade za šumarstvo, registrirani
su prvi pozitivni učinci tog programa. Sječa je, barem prema doznaci, bitno
smanjena, dok je prosječno godišnje za 1977.—1979. g. obavljeno pošumljivanje
sječina u količini od 17 hektara.


Dakako da je to bio plod skoro dnevne nazočnosti šumarske službe na
terenu i briga za izvršenje tih radova.


Zakonom o šumama iz 1983. g. (NN 54/83) stvorena je obveza izrade
Programa za gospodarenje šumama u vlasništvu, pa je Šumarija Vrbovec
napravila Program s važnošću 1986.—1995. godine.


Bio je to mukotrpan posao, jer smo radili po sistemu »iz malog u veliko«.
Htjeli smo, naime, da svaka čestica bude opisana i da ima svoje smjernice
gospodarenja; naravno uvažavajući težnju ka stvaranju većih gospodarskih
cjelina na bazi progresivne potrajnosti.


Radi ilustracije stanja u kome se privatni šumski posjed općine Vrbovec
nalazi, evo nekih pokazatelja:


Površina šuma: 7.047 ha
Broj čestica: 23.525
Prosječna veličina čestice: 0,30 ha
Broj posjednika: 10.802
Prosječni posjed: 0,65 ha
Drvna masa ukupno: 544.976 m:i
Drvna masa ukupno po 1 ha: 77 m3


Broj čestica, ili još bolje prosječna veličina čestice privatnog šumskog
posjeda, ukazuje na to da se privatna šuma cijepala kod naslijeđivanja do


332




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 93     <-- 93 -->        PDF

nerazumno malih veličina. Sada nakon dugog niza godina zadovoljavanja potreba
za drvetora ili prihodom sa tako malog posjeda, svaka je čestica šume
postala u gospodarskom smislu poseban odsjek.


Istovremeno, odnos vlasnika prema tako malom posjedu uz saznanje
da bi novo podignutu šumu mogla iskoristiti tek druga ili treća generacija,
rezultirao je jednokratnim užitkom i daljnjim prepuštanjem površine samoj
sebi.


Sankcioniranje neizvršenja mjera iz Programa pretvorilo se zbog inflacije
u stimuliranje neizvršenja gospodarskih mjera. Kontrola gospodarenja
nije mogla biti učinkovita zbog usitnjenosti posjeda, niti fizički pokrivena, a
kamoli financijski praćena zbog malog priliva novca namijenjenog jednostavnoj
biološkoj reprodukciji.


Takvo degradirano stanje privatnih šuma uvjetovalo je u Programu
znatne obveze uzgojnih radova, pa je propisom Programa za privatne šume


općine Vrbovec stvorena slijedeća prosječna godišnja obveza:
Priprema staništaPošumljivanjePopunjavanjeNjega šuma (pomlad. i mlad.)
Čišćenje guštika
107 ha
107 ha
2 ha
121 ha
67 ha
Prosječni godišnji etat
— glavni prihod— prethodni prihod
10.027 m;i
6.669 m;
Ukupn o 16.696 nv


Naglašeni glavni prihod odnosi se na rekonstrukciju sastojina obrasta
ispod 0,3.


Treba reći, da je učešće uređajnih razreda graba, bagrema i šikara 52%,
dok je hrast lužnjak zastupljen svega sa 19" u.


Ovih nekoliko pokazatelja jasno pokazuje da je provedba Programa
ozbiljan, stručan i nadasve naporan posao, jer se u komunikaciji s jako velikim
brojem vlasnika mora osigurati izvršenje radova.


Zbog velikog broja prijava vlasnika za neizvršenje mjera iz Programa
sudska praksa se je uglavnom povlačila unatoč simboličnim kaznama, pa je
kod vlasnika stvoreno uvjerenje kako on može raditi kako njemu odgovara
i proći nekažnjeno, a zahtjevi za provedbu Programa, hir su Šumarije.


Na primjeru općine Vrbovec, izvršenje Programa za gospodarenje privatnim
šumama je katastrofalno, pa ako taj primjer ima makar djelomično
težinu prosječnog uzorka za cijelu Hrvatsku, onda držim da se ta problematika
mora staviti na dnevni red već i zbog ne malog gospodarskog značaja
privatnog šumskog posjeda u Republici.


Evo kako izgleda 6-godišnje izvršenje Programa:




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Izvršenje doznake (u m3)


Tablica 1.


Godina Propis Izvršenje %


1986. 16.696 12.028 72
1987. 16.696 6.333 38
1988. 16.696 8.258 49
1989. 16.696 7.232 43
1990. 16.696 4.897 29
1991. 16.696 483 3


Ukupn o 100.176 39.231 39


Izvršenje uzgojnih radova (u ha)
Tablica 2.


Priprema Pošumljivanje Njega poml. iSišćenje
staništa i popunjavanje i mladika guštika
Godina ProProProPropis
Izvrš. % pis Izvrš. "Vo pis Izvrš. °/o pis Izvrš. %>


1986. 107 16 15 109 16 15 121 — — 67 _
1987. 107 6 6 109 6 5 121 2 1,6 67 — —
1988. 107 14 13 109 14 13 121 — — 67 — —
1989. 107 9 8 109 9 8 121 — — 67 — —
1990. 107 2 2 109 2 2 121 — — 67 _ _
1991. 107 — — 109 — — 121 — — 67 — —


Ukupno 642 47 7 654 47 7 726 2 402 — —


Svaki komentar ovim pregledima šestogodišnjih izvršenja Programa je
suvišan. No, radi istine valja upozoriti da podatak o izvršenju doznake ne
znači i izvršenje sječe u privatnim šumama. Na osnovi statistički velikog
broja izmjerenih uzoraka sječe bez doznake (ogrijev), mjereno u dvorištima
vlasnika, ispada da se prosječno godišnje sječe bez doznake 15.000 m \


Ako se poslužimo tom statistikom, onda je u proteklih šest godina posječeno
90.000 m1 bez doznake, što zajedno sa doznačenom drvnom masom
iznosi cea 130.000 nr, a to znači da je posječeno 30% više od propisa.


No, trebalo bi nešto reci i o načinu osiguranja sredstava za troškove
izrade i provođenju programa za gospodarenje šumama na kojima postoji
pravo vlasništva.


Zakonom o šumama iz 1983. g. (čl. 66 i 67) vlasnik je bio dužan za
područje jednodobnih šuma uplatiti 15°/» od vrijednosti prodanog drveta.
Drugi, puno rjeđe korišten izvor sredstava bio je doprinos iz katastarskog
prihoda, kojeg bi trebale utvrditi općinske skupštine.


Zakonska se obveza uplate (15"») u praksi prenosila na kupce drveta, a
oni su vješto izbjegavali uplatu ili su već njenim odgađanjem u inflacijsko
vrijeme obezvrijedili dinar namijenjen reprodukciji šuma. Isto tako, neogra




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 95     <-- 95 -->        PDF

ničene količine drveta doznačenog »za vlastite potrebe« izbjegle su uplatu
doprinosa, kao i fiktivna prodaja rezane građe umjesto oblovine.


Novi pak Zakon o šumama (NN 52/90) u čl. 68 i 69 propisuje uplatu
sredstava na jednostavnu biološku reprodukciju jednodobnih šuma u iznosu
20% od vrijednosti doznačenog drveta; dakle prije sječe.


To znači da bi ponovno sredstva za reprodukciju uplaćivali samo oni
vlasnici koji imaju što kvalitetno i vrijedno sjeći. Često se tu radi o značajnim
sredstvima, pa je prisutna i masovna pojava izbjegavanja regularne
doznake. Sve se radi mimo propisa pa se je nažalost ostvarila naša prognoza


o rapidnom padu uplate za reprodukciju.
Bilanca prihoda i rashoda za privatne šume općine Vrbovec u 1991. g.
izgleda ovako:


Prihodi


1.
Naplata usluge (doznaka) 160.589,00 din.
2.
Naplata 20% 163.218,00 din.
Ukupn o : 323.807,00 din.
Rashodi


1.
Materijalni troškovi 83.342,00 din.
2.
Nematerijalni troškovi 207.486,00 din.
3.
Brutto OD 572.458,00 din.
Ukupn o : 863.286,00 din.
Razlika (veći rashodi) 539.479,00 din.


Iz ovog debalansa, gdje su rashodi veći za 539.479,00 din., jasno se vidi
da je u Šumariji ostala razina stručne usluge propisan ZOŠ-om, dok je isto
tako zakonska cbveza uplate sredstava za provedbu Programa izostala.


O problematici gospodarenja privatnim šumama pisao sam u Šumarskom
listu br. 9—10 još 1984. godine. Za te šume bilo bi bolje da sam tada
pogriješio u prognozi, no nažalost ona se u praksi potvrđuje. Moje su prognoze
možda u brdskom dijelu manje potvrđene, jer se prirodno obnavlja
makar i panjača, no ja sam preokupiran nizinom i očuvanjem i unapređenjem
lužnjakovih sastojina, a njihova je budućnost loša.


Ponovo se javljam i palim crveno svjetlo uzbune i predlažem:


ZAKLJUČCI


1. Nužno je donijeti izmjenu ZOŠ-a (čl. 68, 69) kojom treba osigurati
da se sva sredstva za izradu i provedbu Programa osiguravaju isključivo iz
katastarskog prihoda od šuma, kojeg naravno u inflaciji treba redovno revalvirati
na realno stalan, dakle, nužan iznos za normalnu provedbu Programa.
Oslobađanjem od tog nemalog doprinosa onih vlasnika koji sami obnove
ili rekonstruiraju svoju šumu, stimulirati će se jedan dio vlasnika na pro




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 96     <-- 96 -->        PDF

vcdbu Programa, dok drugima, koji nemaju tih ambicija, treba omogućiti
prijenos vlasništva u državno vlasništvo, naravno bez naknade.


Na taj način moguće je arondirati zemljišne površine devastiranih šuma
i prema njima usmjeriti dio sredstava proširene biološke reprodukcije i
sredstva za opće korisne funkcije šuma (0,07%).


2. Društvene promjene u Republici Hrvatskoj treba iskoristiti kao garanciju
sigurnosti i trajnosti privatnog vlasništva, što je do sada nerijetko
bilo razlogom ostvarenja kratkoročnih ciljeva, sječe i iskorišćtenja privatnih
šuma.
Tome dakako treba dodati kvalitetnu političku pripremu čitave akcije.


3. Uz pretpostavku tako osiguranih sredstava za sanaciju devastiranog
privatnog šumskog posjeda, uz stvaranje klime konstruktivnog poduzetništva,
ostaje na šumarskoj struci da se ponese s ogromnim izazovom očuvanja
i poboljšanja proizvodnih i općekorisnih funkcija značajne površine šuma
u Republici Hrvatskoj.
Poželio bih na kraju skori završetak ratnih razaranja materijalnih dobara,
ljudskih sudbina i prirodne sredine te okretanje naše ukupne energije
konstruktivnosti, stvaralaštvu i izgradnji u ovom slučaju sanaciji privatnih
šuma naše Domovine.


LITERATURA


B u t o r a c, I.., 1984: Vrbovec i okolica 1134—1484.
Starc e vic, T., 1984: Provođenje Zakona o šumama za šume na kojima postoji
pravo vlasništva Šumarski list 9—10 str., 447—449.
*´** Program za gospodarenje privatnim šumama Općine Vrbovec 1986—1995. g.


Some Experience in the Management of Private Forests


Summary


The author presents the problems of the management of private forests in
the Vrbovec district where 23 525 forest plots and 10 802 forest owners are situated
in area of 7 047 ha.


Particular emphasis is made of the disregard of regulations of the Programme
for Forest Management of private forests because of subjective and objective
reasons.


The author proposes that taxation is distributed evenly among all owners
which will stimulate some of them to improve their property with exemption
from taxation and other less ambicious will give the state charge of their plots.


In order to carry this out it is essential that the Law on Forests is changed
(Article 98, 69). The conditions existing in the Vrbovec region is, according to the
author, similar in the whole of Croatia, where are 450 000 ha of private forests.


Key words : private forests, land-registry income, devastation, Programme
for Forest Management, taxation