DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 100 <-- 100 --> PDF |
pornosti na abiotičke faktore (Inheritance of resistance to abiotic factors). Prikazana su saznanja o reakciji vrste na niske temperature, stresne uvjete suše, ionizirajuće zračenje i uvjete onečišćenog okoliša. Str. 219—229, sa 75 citiranih naslova. 18. Stähl, E. G. & B. Ericson (SLU Department of Forest Yield Research, Garpenberg, Švedska): Nasljeđivanje svojstava drva (Inheritance of wood properties). Iznose se rezultati istraživanja mnogih autora na nasljeđivanju oblika debla, osobina traheida, gustoće drva, grananja, kemijskih osobina i općenito se iznose metode oplemenjivanja za kvalitetu drva. Str. 231—241. Citirano je 46 naslova literature. 19. G i e r t y c h, M. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Nasljeđivanje oblika stabla (Inheritance of tree form). Autor ovog poglavlja prikazuje rezultate mnogih istraživača temeljene na klonskom testiranju, testiranju odnosa roditelj — potomstvo, spoznaje o nekim nasljednim osobinama, interakciji genotipa x okolina i varijabilnosti među različitim provenijencijama. Str. 243—254, s 39 citiranih naslova. 20. N i 1 s s o n, J.-E. (SLU Department of Forest Genetics, Umeä, Švedska): Vrijednost ranog testiranja (The value of early testing). Diskutira se o vrijednosti i mogućnostima rane prognoze budućeg razvoja neke populacije na temelju pouzdanog testiranja juvenilno-odrasle korelacije, s obzirom da o točnosti tog pokazatelja ovise daljnji oplemenjivački radovi. Str. 255—263. Naveden je 41 citirani naslov literature, 21. Mikola, J. (The Foundation for Forest Tree Breeding, Helsinki, Finska): Upotreba oplemenjenog materijala: pregled (Utilization of improved material: a survey). Prikazana je zastupljenost ove vrste u šumarstvu u različitim zemljama svijeta s obzirom na njenu važnost, praktični rezultati rada na oplemenjivanju i primjena pojedinih metoda oplemenjivanja usporedno s nekim drugim vrstama drveća. Str. 265—275, s 33 citirana naslova. Knjiga se može naručiti od izdavača u Nizozemskoj po cijeni od 137$ ili u Mađarskoj, gdje je za očekivati da će cijena biti niža, s obzirom da je tamo knjiga i tiskana. Marilena Idžojtić, dipl. ing. šumarstva LARUS Vol. 43 — God. 1991. LARUS, godišnjak Zavoda za ornitologiju HAZU, 43. Vol. za 1991. godinu svojim sadržajem može zadovoljiti svakog šumara to više, što su i ptice sastavni dio šumskih ekosistema. Kako u svakom tako i u ovom godištu (volumenu) Larus donosi rezultate prstenovanja ptica u 1990. godini — XXIX. izvještaj te nalaze prstenovanih ptica u 1990. godini — XXX. izvještaj, oba obrađena po Draganu Radoviću iz Zavoda za ornitologiju. Tijekom 1990. godini ukupno su prstenovane 20.302 ptice, svrstane u 181 vrstu. Među njima su i tri vrste, koje još do sada nisu bile prstenovane s prstenom zagrebačke centrale. Prstenovanje je obavilo 69 dobrovoljnih suradnika — prstenovača*. Raspon prstenovanih ptica po pojedinom prstenovaču kreće se od dva do 2031 (tandem Dragan Radović — Ognjen Vukadinović i kao priznanje za to dodjeljen im je crveni bedž); preko 1000 (do 1728) ptica prstenovala su 4 prstenovača i »zaradili« srebrni bedž a između 500 i 1000 bilo je 10 prstenovača i pripao im je bijeli bedž. Članak M. S t i p č e v i ć a i G. Lukač a o »širenju i rasprostranjnenosti daurske lastavice (Hirundo daurica) na (bivšom) jugoslavenskom području« primjer * Među prstenovačima nalazimo i dipl. inž. Alojzija Frković a sa 44 prstenovane ptice; Inž. Frković pronašao je i četiri prstenovane plavetne sjenice (Parus caeruleus) te pet velikih sjenica (Parus major), sve u Rijeci. Prstenovanog črvenokljunog labuda (Cygnus olor) pronašao je i. tada još apsolvent šumarstva, Krunoslav A r a č na lokalitetu šoderica kod Koprivnice. |