DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 110     <-- 110 -->        PDF

no rješavanje organizacijsko-kadrovskih
pitanja, uspješno ostvaruje planove proširene
reprodukcije šuma u Hrvatskoj, a
posebno je angažiran na ostvarivanje programa
reprodukcije i zaštite šuma na
kršu.


Osnivanjem Javnog poduzeća »Hrvatske
šume« i početkom njihova djelovanja
1990. godine inž. Ante Mudrovčić biva imenovan
njegovim v. d. direktorom, koju
dužnost obavlja do 1. listopada 1991. godine,
da bi krajem te godine otišao u
zasluženu mirovinu.


Godinu dana obavlja dužnosti v. d.
direktora »Hrvatskih šuma« u uvjetima
osnivačkih potreba organiziranja poduzeća,
nedostatka stručnih kadrova, potreba
obavljanja proizvodnih i zaštitnih aktivnosti
u uvjetima okupacije dijela tc-


ANTE KVATERNIK
dipl. inž. šum.


Životni put dipl. inž. šum. Ante Kvaternika
započeo je 22. lipnja 1909. u selu
Mandli, općina Čabar, a završen 9. travnja
1992. u Zagrebu. U rodnom Gorskom
kotaru provodio tek prve godine života,


ritorija, ratnih razaranja i ostalih neprijateljskih
djelatnosti, prožeti su ogromnim
naporima, odricanjem i radom bez
radnog vremena, te visokom sviješćunacionalnim ponosom za što veći osobni
doprinos uspješnom radu poduzeća u obrambenom
ratu za Hrvatsku domovinu.


Široke naobrazbe, društven, druželjubiv,
tolerantan i svima pristupačan, inž.
Ante Mudrovčić bio je uvažavan kao vrstan
šumarski stručnjak kod svih s kojima
je kontaktirao. Svojim stručnim znanjem,
upornošću te umješnošću argumentacije,
bio je uspješan pregovarač i rukovoditelj.


Djelatnici »Hrvatskih šuma« dugo će
pamtiti svjetao lik inž. Ante Mudrovčića
s dubokim štovanjem i zahvalnošću.


Uredništvo


jer se roditelji sele u Koprivnicu u kojoj
je proveo najveći dio svoga života
Osnovnu i srednju školu (realnu gimnaziju)
polazi u Koprivnici i po završetku
školovanja, položenog ispita zrelosti (mature)
godine 1928. upisuje šumarstvo na
Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Zanimljiv je podatak da se od 19
maturanata njih četvorica upisuju, i svršavaju,
studij šumarstva (Drago Andrašić,
Franjo Košćšak i Oskar Piškorić).
Studij je završio i diplomirao 1932. godine
te godinu čekao na mjesto u struci.


Tridesetih godina kako na zagrebačkom
tako i na zemunskom (beogradskom)
šumarskom fakultetu godišnje je apsolviralo
oko 30 studenata ali taj broj nije
mogao naći redovno zaposlenje, a koje
je skoro isključivo bilo u državnoj službi,
već ih se dio zaposlio kao dnevničari
npr. na poslovima kolonizacije u Bosni i
dr. Tako će se i A. Kvaternik tek nakon
godinu dana uposliti kod Privremene
državne uprave ekspropriiranih šuma u
Šumskoj upravi Čabar 15. listopada 1933.
godine i ostao do 11. prosinca iste godine.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 111     <-- 111 -->        PDF

Naime te godine ministar šuma u Beogradu
postao je Pavao Matica, do tada župnik
u Bednji. Maticu spominjem stoga, što
je on našao načina, financijskih sredstava,
da 1933. godine u dva maha postavi
oko 80 diplomiranih šumara za šumarske
vježbenike u raznim ustanovama. Među
tih 80 nalazio se i Ante Kvaternik s
odredištem Direkcija šuma u Sarajevu.
U Direkciji ostaje do kraja 1934. godine
kada je premješten u istom svojstvu,
svojstvu šumarskog vježbenika, u Šumsku
upravu u Konjicu. U Konjicu ostaje
do 4. travnja 1935. kada je postavljen za


v.d. šefa Šumske uprave u Ključu. Za
vršioca dužnosti stoga, što još nije položio,
a ni mogao položiti jer nije imao
dvogodišnji vježbenički staž, državni
stručni ispit za samostalno vođenje šumskog
gospodarstva. U Ključu ostaje do 15.
ožujka 1938. godine kada je premješten
za šefa (od 1941. upravitelja) Šumske
uprave (državnih šuma) u Ogulinu. Za šefa
Šumske uprave državnih šuma, jer je
u Ogulinu postojala i Šumska uprava
Ogulinske imovne općine. U Ogulinu ostaje
do kraja 1945. godine, dakle cijelo
vrijeme rata, kada odlazi za šumarskog
referenta Kotarskog Narodnogoslobodilačkog
odbora u Koprivnici.
U KNOO-u ostaje do 18. travnja 1946.
godine kada prelazi u šumarsku operativu
na dužnost upravitelja Šumarije u
Novigradu (do 19. travnja 1947) i u Koprivnici
(do 24. travnja 1949. te od 2. kolovoza
1950. do 7. veljače 1954). U vremenu
1949—1950. godine bio je na dužnosti šumarskog
referenta u Šumskom gospodarstvu
»Kalnik« u Koprivnici. Iz Koprivnice
1954. godine odlazi u Šumariju u Virovitici,
koju 12. siječnja 1955. zamjenjuje
sa novoosnovanom, od Šumarije Virovitica
ocjepljenom, Šumarijom u Suhopolju.
U Suhopolju ostaje do kraja 1955.
kada prelazi u Šumsko gospodarstvo
»Papuk« u Voćinu u kojem ostaje svega
tri mjeseca, do 31. ožujka, i vraća se u
Koprivnicu. U Koprivnici tada je šumarstvo
bilo u sklopu Šumsko-poljoprivrednog
kombinata iz kojeg se početkom


I960, godine izdvaja u samostalnu organizaciju
— Šumsko gospodarstvo Koprivnica.
U Šumskom gospodarstvu u Koprivnici
Kvaternik je radio pretežno na
poslovima referenta u Planskom sektoru
uz istodobno nadzorništvo nad radom
područnih šumarija. S dužnosti, u svojstvu
šumarskog savjetnika, 31. listopada
1972. godine odlaji u mirovinu, koju provodi
u Zagrebu.


Život Ante Kvaternika bio je u potpunosti
posvećen šumi i šumarstvu. Kao
student prigodom ferijalne prakse kod
Križevačke imovne općine, Direkcije u
Bjelovaru, na hrpi odbačenog papira nalazi
»Opći opis šuma imovne općine križevačke
« kao dio uređajnog elaborata
šuma te Imovine općine iz 1889. godine,
čuva ga i objavljuje u Šumarskom listu
1982. godine. Tako je spašen jedan dokument
značajan ne samo za bivšu Križevačku
imovnu općinu nego i za hrvatsko šumarstvo
uopće. Kolegi Maričeviću, sada
poslovnom tajniku Hrvatskog šumarskog
društva, ostali su nezaboravni časovi koje
je proživio kao mlad šumar kada ga je
pokojni Kvaternik vodio kroz hrastike
repaškog šumskog kompleksa. Za šumarstvo
zanimao se i na svojoj bolesničkoj
postelji do posljednjih časova svog života.
Isto tako zanimao se, pa i brinuo, za
sve šumarske kolege te je rijetko propustio,
dok ga je zdravlje služilo, sudjelovati
u radu »Šumarskih četvrtaka« zagrebačkog
šumarskog društva. Stoga je
gotovo neizostavno sudjelovao na stručnim
izletima šumarskog društva te skupštinama
tadanjeg Saveza inžinjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske.


Izvan struke aktivan je planinar što
posebno dokazuje, da je pokrenuo osnivanje
planinarskog društva u Koprivnici
i više godina obavljao dužnost društvenog
predsjednika. Do kraja života nije
zaboravljao na svoj rodni kraj, Gorski
kotar, te je bio i član Društva »Goranin«
u Zagrebu.


U »Osobnom listu« ispunjenom prije
desetak godina za kartoteku tadanjeg