DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Naime te godine ministar šuma u Beogradu postao je Pavao Matica, do tada župnik u Bednji. Maticu spominjem stoga, što je on našao načina, financijskih sredstava, da 1933. godine u dva maha postavi oko 80 diplomiranih šumara za šumarske vježbenike u raznim ustanovama. Među tih 80 nalazio se i Ante Kvaternik s odredištem Direkcija šuma u Sarajevu. U Direkciji ostaje do kraja 1934. godine kada je premješten u istom svojstvu, svojstvu šumarskog vježbenika, u Šumsku upravu u Konjicu. U Konjicu ostaje do 4. travnja 1935. kada je postavljen za v.d. šefa Šumske uprave u Ključu. Za vršioca dužnosti stoga, što još nije položio, a ni mogao položiti jer nije imao dvogodišnji vježbenički staž, državni stručni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. U Ključu ostaje do 15. ožujka 1938. godine kada je premješten za šefa (od 1941. upravitelja) Šumske uprave (državnih šuma) u Ogulinu. Za šefa Šumske uprave državnih šuma, jer je u Ogulinu postojala i Šumska uprava Ogulinske imovne općine. U Ogulinu ostaje do kraja 1945. godine, dakle cijelo vrijeme rata, kada odlazi za šumarskog referenta Kotarskog Narodnogoslobodilačkog odbora u Koprivnici. U KNOO-u ostaje do 18. travnja 1946. godine kada prelazi u šumarsku operativu na dužnost upravitelja Šumarije u Novigradu (do 19. travnja 1947) i u Koprivnici (do 24. travnja 1949. te od 2. kolovoza 1950. do 7. veljače 1954). U vremenu 1949—1950. godine bio je na dužnosti šumarskog referenta u Šumskom gospodarstvu »Kalnik« u Koprivnici. Iz Koprivnice 1954. godine odlazi u Šumariju u Virovitici, koju 12. siječnja 1955. zamjenjuje sa novoosnovanom, od Šumarije Virovitica ocjepljenom, Šumarijom u Suhopolju. U Suhopolju ostaje do kraja 1955. kada prelazi u Šumsko gospodarstvo »Papuk« u Voćinu u kojem ostaje svega tri mjeseca, do 31. ožujka, i vraća se u Koprivnicu. U Koprivnici tada je šumarstvo bilo u sklopu Šumsko-poljoprivrednog kombinata iz kojeg se početkom I960, godine izdvaja u samostalnu organizaciju — Šumsko gospodarstvo Koprivnica. U Šumskom gospodarstvu u Koprivnici Kvaternik je radio pretežno na poslovima referenta u Planskom sektoru uz istodobno nadzorništvo nad radom područnih šumarija. S dužnosti, u svojstvu šumarskog savjetnika, 31. listopada 1972. godine odlaji u mirovinu, koju provodi u Zagrebu. Život Ante Kvaternika bio je u potpunosti posvećen šumi i šumarstvu. Kao student prigodom ferijalne prakse kod Križevačke imovne općine, Direkcije u Bjelovaru, na hrpi odbačenog papira nalazi »Opći opis šuma imovne općine križevačke « kao dio uređajnog elaborata šuma te Imovine općine iz 1889. godine, čuva ga i objavljuje u Šumarskom listu 1982. godine. Tako je spašen jedan dokument značajan ne samo za bivšu Križevačku imovnu općinu nego i za hrvatsko šumarstvo uopće. Kolegi Maričeviću, sada poslovnom tajniku Hrvatskog šumarskog društva, ostali su nezaboravni časovi koje je proživio kao mlad šumar kada ga je pokojni Kvaternik vodio kroz hrastike repaškog šumskog kompleksa. Za šumarstvo zanimao se i na svojoj bolesničkoj postelji do posljednjih časova svog života. Isto tako zanimao se, pa i brinuo, za sve šumarske kolege te je rijetko propustio, dok ga je zdravlje služilo, sudjelovati u radu »Šumarskih četvrtaka« zagrebačkog šumarskog društva. Stoga je gotovo neizostavno sudjelovao na stručnim izletima šumarskog društva te skupštinama tadanjeg Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Izvan struke aktivan je planinar što posebno dokazuje, da je pokrenuo osnivanje planinarskog društva u Koprivnici i više godina obavljao dužnost društvenog predsjednika. Do kraja života nije zaboravljao na svoj rodni kraj, Gorski kotar, te je bio i član Društva »Goranin« u Zagrebu. U »Osobnom listu« ispunjenom prije desetak godina za kartoteku tadanjeg |