DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Društva inžinjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije u Zagrebu upisao je i
osobnu dramu. Vrijeme drugog svjetskog
rata, dakle kada je bio u Ogulinu: »Dne


25. III. 1945. u zgradi Šumarije teže sam
ranjen od tepih bombi, kada je poginula
supruga sa sinčićem; istoga dana
stradao je i taksator ing. I. Šverko i nadstojnik
računovodstva Ravnateljstva šuma
Franjo Serdar koji je stanovao u državnoj
šumariji«.
FERDO HRŽENJAK
dipl. inž. šumarstva


Dipl. inž. Ferdo Hrženjak rođen
je dne 24. svibnja 1913. godine
u Zagrebu, a u Zagrebu je
i umro 10. srpnja 1992. godine.
Na posljednjem ispraćaju dne


15. srpnja od pokojnika oprostio
se dipl. inž. Pavle Jurić sljedećim
govorom:
Zapala me je tužna dužnost da se u
ime Projektnog biroa »Palmotičeva 45«
oprostim od našeg zasluženog člana i da
mu zahvalim na nemali doprinos prosperitetu
našeg poduzeća i cijele društvene
zajednice.


Na posljednji počinak na zagrebačkom
Mirogoju uz njegove najbliže otpratili su
ga i brojni kolege ne samo iz Zagreba
nego i iz Koprivnice uz vijenac Šumarskog
društva Zagreb i oproštajni govor


0. Piškorića u ime Hrvatskog šumarskog
društva u kojem je izraženo uvjerenje
da ne će biti zaboravljen uz želju mirnog
počinka u dragoj mu hrvatskoj zemlji!
Oskar Piškorić


Ing. F. Hrženjak rođeni je Zagrepčanin.
Poslije završene srednje škole upisao
se na Šumarski fakultetu Zagrebu
gdje je i diplomirao 1937. g. Prvo mjesto
službovanja bila mu je Direkcija šuma
u Novoj Gradiški odakle je poslije nepune
godine dana premješten u Direkciju
šuma Zagreb. Nakon rata službovao
je u raznim šumarskim institucijama u
Glini, Sisku, Petrinji i Zagrebu sve do
1960 g. kada je prešao na rad u Projektni
biro. Sav svoj radni staž do dolaska u
biro proveo je na projektiranju i izgradnji
šumskih komunikacija. Jedan od osnovnih
uvjeta suvremenog gospodarenja
šumama je mreža šumskih putova. Ta
mreža, kao nosioc funkcije prometa, treba
da trajno omogući siguran izvoz šumskih
produkata. Neposredno poslije II.
svjetskog rata pred šumarske stručnjake,
koji su se posvetili šumskom građevinarstvu,
stavljeni su golemi zadaci u obnovi
ratom razrušenih komunikacija a istovremeno
i izgradnji novih, jer je šumarstvo
tada bilo gotovo jedini izvor sredstava
za obnovu zemlje. U tom teškom
poslu i inženjer Hrženjak dao je svoj
puni doprinos.


Zbog oskudice u teškim motornim
vozilima u razdoblju neposredno poslije
rata građene su šumske željeznice jer
za njihovu gradnju nisu bila potrebna
devizna sredstva. Jedan od većih objekata,
u čijoj je realizaciji dao zapažen doprinos
ing. Hrženjak kao projektant i izvođač,
bila je šumska željeznica Maja—