DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*:631.53.03 + 58.001/2 Sum. list CXVI (1992) 397


PROMICANJE PROIZVODNJE SADNICA TRI VRSTE DRVEĆA
PRIMJENOM ODGOVARAJUĆIH SUPSTRATA I ELEMENATA
PREHRANE


Nikola KOMLENOVIC*


SAŽETAK. Kvalitetne sadnice hrasta lužnjaka, crnog bora i
američkog borovca mogu se proizvesti i na tresetu iz BosanskogGrahova i na tresetu iz Rusije, ali samo uz primjenu odgovarjućih
hraniva. Primjena CaCO; kod treseta iz Rusije i povišenjenjegove reakcije imala je za posljedicu pozitivni učinak na rast
hrasta lužnjaka, dok je ta mjera nepovoljno utjecala na rast i
prehranu crnog bora, a još više američkog borovca.


Ključne riječ i: sadnice, hrast lužnjak, crni bor, američki
borovac, supstrati, hraniva.


UVOD


Kod uzgoja biljaka sa obloženim korjenovim sistemom sjetveni supstrati
i prehrana biljaka imaju veliko značenje. Kod nas je taj problem posebno
naglašen jer se treset, najčešći supstrat, uvozi. Do sada smo u našoj
šumskoj rasadničkoj proizvodnji najviše koristili treset iz Bosanskog Grahova,
te treset iz Rusije. Stoga smo u ovim istraživanjima htjeli istražiti
podesnost tih supstrata za uzgoj biljaka koje se kod nas najčešće uzgajaju
u kontejnerima. Istraživanjima su bile obuhvaćene dvije domaće vrste, hrast
lužnjak i crni bor te jedna sjeverno američka vrsta, američki borovac.
Uključivanje u istraživanja američke vrste došlo je na poticaj Ministarstva
poljoprivrede SAD, koje je bilo zainteresirano za rezultate ovih proučavanja.


METODE RADA


Za uzgoj biljaka istraživanih vrsta drveća korišteni su papirnati lončići
(paperpot FS 615-hrast te FS 608-četinjače). Pokus je imao slijedeća tretiranja:


Treset iz Bos. Grahova bez gnojidbe (1), treset iz Rusije bez gnojidbe
(2), treset iz Bos. Grahova + NPK (3), treset iz Rusije + NPK (4), treset iz
Rusije + NPK + CaCO) (5), treset iz Bos. Grahova + treset iz Rusije +


+ NPK (6).
Doze i vrste mineralnih gnojiva bile su iste kao u nekim našim drugim
pokusima (Komlenović 1990, Komlenović i sur. 1983 i dr.).


Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko


397




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Uzgojene biljke u kontejnerima


CaCO.i je primijenjen u dozi od 4 g CaCO.i/litara treseta.
Svako tretiranje bilo je zastupljeno s četiri ponavljanja. Biljke su uzgajane
na otvorenom u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom
tijekom 1989. i 1990. godine.
Na kraju prve vegetacijske sezone registrirane su visine biljaka, a na
kraju druge vegetacijske sezone visine i promjeri biljaka, te biomasa i njezin
kemijski sastav.
Kod postavljanja pokusa i provedbe tretiranja sudjelovao je E. Mara-
din, a kod laboratorijskih analiza N. Pezdirc i Z. Josipović.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


U tablici 1. daju se podaci o osnovnim kemijskim svojstvima supstrata
na kraju druge vegetacijske sezone.
Tablica 1.


Kemijska svojstva supstrata


AL-


Oznaka Tretiranje 1DH CaCOa P,0» K..O Org. tvar N
tretiranja H,>0 n-KCl . ´%> mg/100 g ">/


i Treset — B. Grahovo 0´ 7,4 7,0 2,07 6,6 15,0 72,5 2,09
2 Treset — Rusija 0 6,3 5,0 — 7,3 33,6 92,1 0,58
3 Treset — B. Grahovo + .NPK /.U 6,4 0,85 50,8 64,2 71,1 2,40
4 Treset — Rusija J- NPK 5,6 4,7 — 44,7 65,0 93,3 0,56
5 Treset — Rusija + NPK J -Ca 7,2 6,9 1.13 62,6 50,8 90,3 0,66
6 Treset — B. Grahovo / 6,8 6,2 0,42 44,0 50,4 84,9 1,23


Treset — Rusija + NPK


398




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Odavde proizlazi da treset iz Bos. Grahova ima značajno višu reakciju
od treseta iz Rusije. Kod oba treseta ta je reakcija viša nego kod istih treseta
na kojima nisu uzgajane biljke. To je vjerojatno posljedica utjecaja
CaCO, iz zalivne vode. Ovu smo pojavu utvrdili i u ranijim našim istraživanjima
(Komlenović i sur. 1980).


Treset iz Grahova sadržavao je manje organske tvari, odnosno više mineralnog
tla i bio je jače zakorovljcn. Organska tvar grahovskog treseta
jače je razgrađena. Primjena fosfora i kalija utjecala je na porast sadržaja
ovih elemenata u supstratu, a CaCO- na povećanje njegove reakcije.


Podaci o visinama i promjerima biljaka, kao i podaci o njihovoj biomasi
prikazani su na priloženim histogramima.
Uz primijenjenu gnojidbu na istraživanim supstratima proizvedene su
biljke slične kvalitete.


Primjena 4 g CaCO-./litra treseta iz Rusije (tretiranje 5) imala je negativan
utjecaj na rast crnog bora, a izrazito nepovoljan na američki borovac.
Općenito više koncentracije dušika i kalcija utvrdili smo u biljkama uzgojenim
na tresetu iz Bos. Grahova (Tab. 2—4).


U biljnom materijalu sadnica na tresetu iz Grahova su bile, međutim,
višestruko niže koncentracije mangana. Primjena dušika, fosfora i kalija
pozitivno je utjecala na sadržaj ovih hraniva u biljnom materijalu. Primjenjeni
CaCO:1 uzrokovao je drastičan pad koncentracije mangana kod obje
četinjače, ali ne i kod hrasta lužnjaka. U tretiranju sa CaCO,. crni bor je
imao i niže koncentracije željeza u svim analiziranim organima. Niske koncentracije
mangana i željeza bile su popraćene intenzivnom klorozom iglica,
karakterističnom za nedostatnu prehranu ovim hranivima. (Komlenovi ć
1980, Vidaković i sur. 1986, Chevalier i sur. 1967).


Tablica 2.


Koncentracija hraniva u pojedinim organima hrasta lužnjaka


Dio
biljke Tretiranje
N P K
´´/«
Ca Mg Fe Mn
mg/kg
Zn
Lišće
Stablo
Korijen
1
2
3
4
5
6
1
2
3
4
5
6
1
2
3
4
5
6
GRO
R-O
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
RGR+NPK
GRO
R-O
GR+NPK
R+NPK
R+NPK+Ca
R/GR + NPK
GRO
R-O
GR+NPK
R + NPK
R+NPK + Ca
R´GR+NPK
1,23
0,91
1,65
1,11
1,36
1,36
0,37
0,40
0,67
0,61
0,62
0,52
0,36
0,40
0,54
0,44
0.65
0,51
0,075
0,080
0,164
0,100
0,105
0,105
0,055
0,070
0,164
0,080
0,091
0,108
0,049
0,038
0,148
0,082
0.083
0,123
0,50
0,83
0,50
0,78
0,83
0,67
0,40
0,37
0,48
0,50
0,80
0,76
0,43
0,42
0,80
0,63
0.63
0,70
1,56
1,36
1,50
1,49
1,96
1,52
1,43
1,26
1,09
1,04
1,37
1,06
0,62
0,39
0,86
0,49
0.46
0,69
0,383
0,532
0,328
0,562
0,585
0,404
0,173
0,227
0,144
0,216
0,221
0,176
0,123
0,149
0,113
0,125
0.228
0,179
120
128
100
100
120
144
1060
920
480
560
680
460
340
448
328
652
632
880
20
120
28
32
48
40
24
108
12
32
28
24
6
20
8
8
12
12
18
27
33
33
36
31
53
67
38
44
38
38
24
40
28
24
56
88
399




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Tablica 3.


Koncentracija hraniva u pojedinim organima američkog borovca


Dio
biljke


Iglice


Stablo


Korijen


Dio


biljke


Iglice


Stablo


Korijen


1
2
3
4
5
6


1
2
3
4
5
6


1
2
3
4
5
6


1
2
3
4
5
6


1
2
3
4
5
6


1
2
3
4
5
6


Tretiranje


GR-0
R-0
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
R/GR + NPK


GRO
R-0
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
R/GR + NPK


GRO
R-0
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
R/GR + NPK


Koncentracija


Tretiranje


GRO
R-0
GR+NPK
R + NPK
R+NPK + Ca
R/GR+NPK


GR-0
R-0
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
R/GR + NPK


GR-0
R-0
GR+NPK
R+NPK
R+NPK + Ca
R/GR+NPK


N P K
«Vo
Ca Mg Fe
]
Mn
mg/kg
Zn
1,02 0,070 0,070 1,06 0,281 148 12 64
0,71 0,087 0,23 0,89 0,380 136 100 60
1,29 0,101 0,56 0,67 0,207 80 20 73
0,93 0,094 0,40 0,64 0,249 68 88 51
1,04 0,098 0,42 1,03 0,304 90 40 76
1,20 0,094 0,55 0,67 0,226 80 40 58
0,79 0,085 0,17 0,46 0,128 780 8 83
0,43 0,094 0,37 0,51 0,272 840 48 159
0,85 0,103 0,43 0,60 0,131 840 18 81
0,61 0,085 0,33 0,30 0,109 780 16 165
0,62 0,094 0,46 0,64 0,128 480 16 73
0,87 0,110 0,56 0,50 0,176 860 18 220
0,76 0,077 0,15 1,30 0,350 840 12 116
0,51 0,077 0,27 1,04 0,312 408 44 100
0,58 0,100 0,30 1,19 0,201 460 8 92
0,57 0,070 0,25 0,86 0,210 612 20 64
0,48 0,098 0,23 1,64 0,327 428 8 80
0,68 0,100 0,37 0,72 0,259 640 20 90
Tablica 4.
hraniva u pojedinim organima crnog bora
N P K
"Vo
Ca Mg Fe M n
mg/ks
Zn
r
1,20 0,129 0,33 0,74 0,201 80 28 64
0,77 0,091 0,33 0,40 0,199 108 120 55
1,04 0,153 0,70 0,60 0,158 108 20 42
0,80 0,097 0,65 0,50 0,144 120 100 42
0,84 0,126 0,66 0,63 0,179 88 38 58
1,08 0,150 0,73 0,60 0,170 108 68 51
0,71
0,54
0,098
0,084
0,23
0,30
0,72
0,53
0,160
0,136
200
88U
16
108
140
144
0,51 0,108 0,53 0,43 0,144 572 28 86
0,88 0,101 0,37 0,43 0,120 880 32 75
0,72 0,116 0,40 0,49 0,136 200 32 100
0,50 0,103 0,56 0,50 0,120 212 40 96
0,87
0,45
0,091
0,098
0,17
0,25
0,84
0,31
0,163
0,152
600
368
8
32
56
42
0,59 0,199 0,43 0,59 0,133 680 8 62
0,44 0,118 0,40 0,38 0,158 448 8 44
0,55 0,133 0,33 ,064 0,158 440 6 50
0,54 0,129 0,37 0,43 0,137 480 10 46




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Veći sadržaj vlage, nazočnost glinenih čestica i neujednačenost sastava
treseta iz Bos. Grahova njegova su nepovoljna svojstva u usporedbi s tresetom
iz Rusije. To prouzrokuje određene teškoće kod punjenja kontejnera.
Na ovom supstratu biljke su zahtijevale i veću brigu oko suzbijanja korova
i polijeganija klijanaca četinjača. U tretiranjima bez primjene NPK- hraniva
kvaliteta proizvedenih sadnica je bila vrlo slaba a dosta se biljaka i osušilo.


ZAKLJUČCI


Na osnovi rezultata dvogodišnjih istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata
i biogenih elemenata na uspijevanje biljaka hrasta lužnjaka, crnog
bora i američkog borovca proizlaze dolje navedeni zaključci.


Treset iz Bos. Grahova ima višu reakciju i sadrži manje organske tvari
koja je više razgrađena. Na ovom tresetu utvrdili smo intenzivnije polijeganje
klijanaca četinjača i jači razvitak korova.


Primjena fosfora i kalija utjecala je na porast sadržaja ovih hraniva
u supstratu, a CaCO, na povećanje njegove reakcije.


Unošenje fosfora i kalija u istraživane tresete, te prihranjivanje biljaka
dušikom pozitivno je utjecalo na sadržaj ovih hraniva u biljnom materijalu
i rast biljaka sve tri vrste. Bez primjene ovih hraniva nisu se mogle uzgojiti
kvalitne sadnice istraživanih vrsta, ni na tresetu iz Bos. Grahova, niti
na tresetu iz Rusije. Unošenje CaCO:! u ruski treset pozitivno je utjecalo
na rast hrasta lužnjaka, a vrlo negativno na rast crnog bora i još više ame


iitciwr irnMrirAiMcwiiu trn TAVA


VI om*, d&umtavvi o«W i Fi Biuo fifth


´HRAST LUŽNJAK




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 20     <-- 20 -->        PDF

[.mi m/r


1


A J


[ ret i ran i :


HHEKICKJ BUHUVflL


12 Y
18


0 T


HI


Iretiranja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 21     <-- 21 -->        PDF

bB.ee-r
I´ISINE ! PROtlJEBl DVOGODIŠNJIH BILJAKA LUŽNJAKA
42.38 41.96
48.0833.71
7o.m
! I
38.88-i,
via
28.ee-.17.74
28.32
i 1
LJ h,c-
H j d(mn
18.8B-0.08-
1
3.75
1
3.16
i 4 85 5.81 a
3 i
Tretiranja
28,
18.
16,
8CT
UISIHE I PJKSUBI DUöGOBISHJIH ilUiüA19.25
1
13.43
CRNOG BORA
,36
16.54
hiCB
d,B»
14.i
12.!
18.
8.
18.35
11,73
6.
4.
2.41 2.28
4.81
4.23 3.73
S-ääLf. i :>;
3 4
Tretiranja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 22     <-- 22 -->        PDF

14.88-r
12.88-VISIHE
I PBOfUEM DVOGODIŠNJIH BILJAKA AIOICKOG BOROÜCA
12,19
11.59 11,31
18.88-9.27
hiCB
8.88-7.22
6.88-4.88-
2.00
-1.46 1.49
2.34 2.38
1.79
2.27


3 4
Tretiranja


TEIN A SUHE TVARI HKftSTA LUŽNJAKA
141 . E
1 jukupnui
i
_
IH korijen
| ^ stailo
B üst


Tretiranja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 23     <-- 23 -->        PDF

TEŽINA SUHI TUARi CRNOG BORA


3PT


27.37


TEŽINA SUHE TUARIftttEMCKOG BOROVA
14.22
[ J ukupno
J U korijen
H stablo
B list




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 24     <-- 24 -->        PDF

ričkog borovca. U ovom tretiranju došlo je do pogoršanja prehrane manganom
u obje četinjače, te željezom kod crnog bora. Primijenjeni supstrati
i biljna hraniva utjecali su i na koncentracije drugih hraniva u analiziranim
t>rganima.


LITERATURA


Chevalier, G. Clement, A., Garbaye, J., Letacon, P., Mousian, D.
(1967): Calcium carbonate tolearance in coniferous trees: Influence of ectomycorhiaze
on nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World
Congress, Division II, Oslo.


Komlenović , N. (1983): Kloroza američkog borovca na karbonatnim tlima i
mogućnost njenog suzbijanja. Radovi, Šum. institut Jastrebarsko, 55, 59—71.


Komlenović , N. (1990): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka
sedam vrsta drveća. Šumarski list, Zagreb, 3—5, 117—126.


Komlenović, N., Rastovski, P., Mar koja, Đ. (1980): Rast biljaka crnog
bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et. Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia
Ten.) prema upotrebljenim supstratima i mineralnim gnojivima. Šumarski list,
Zagreb, 11—12, 461—470.


Komlenović, N., Markoja, Đ., Rastovski, P. (1983): Istraživanje utjecaja
sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveća
i grmlja. Šumarski list, Zagreb, 3—4, 193—204.


Vidaković, M., Borzan, Ž., Komlenović, N., Krstinić, A. (1986): Testiranje
nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova
na kršu. Anali za šumarstvo, Zagreb, 12/3, 57—68.


Improvement in Seedling Production of the Three Tree Species by Applying
Adequate Substrates and Nutrition Elements


Summary


Quality seedings of Pedunculate Oak, Austrian Pine and Weymouth can be
grown on peat from Bosansko Grahovo and also on peat from Russia, but only
with the application of adequate nutrients. Application of CaCO.) on the Russian
peat and the increase of its reaction resulted in a positive effect on the growth
of Pedunculate Oak, while this application had an unfavourable effect on the
growth and nutrition of Austrian Pine, and even more so on Weymouth Pine.


Ke y words : seedlings, Pedunculate Oak, Austrian Pine, Weymouth Pine,
substrates.