DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.1 1-892.9.001/2 Sum. list CXVI (1992) 407 KOLIČINA I KEMIZAM ŠUMSKE PROSTIRKE POD NEKIM ŠUMSKIM KULTURAMA NA KRŠU Vlado TOPIĆ* SAŽETAK. U ovom radu se iznose rezultati istraživanja o količini i kemizmu šumske prostirke (N, P, K, Ca, Mg) pod kulturama crnog bora (Tinus nigra Arn.), atlaskog cedra (Cedrus atlantica Man.), primorskog bora (Tinus pinaster Ait.), crnog jasena (Fraxinus ornus L.), bijelog graba (Carpinus orientalis Mili.), crnog graba ("Ostrya carpinifolia Scop.), maklena (Acer monspessulanum L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Istraživanja su obavljena na stalnom eksperimentalnom objektu Klačine kod Sinja. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Podignute su 1958. godine i nalaze se na plitkim ili srednje dubokim smeđim tlima na vapnencu. Najveća količina šumske prostirke nalazi se pod kulturom atlaskog cedra (27,1—43,2 tiha), a najmanja pod kulturom maklena (0,8—5,7 t/ha). Od istraživanih četinjača i listača šumska prostirka atlaskog cedra i bijelog graba najbogatija je i bioelemenata. K l j učne r iječ i: šumska prostirka, dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, crni bor, atlaski cedar, primorski bor, crni jasen, bijeli grab, crni grab, maklen, hrast medunac ploha Klačine. UVOD O šumskoj prostirci kao organskom biljnom ostatku koji je u većem ili manjem stupnju transformiran i nalazi se na površini tla pisalo je više autora (Ćirić 1984, Lutz, Chandler 1962, Mart ino vic 1968, 1969, 1970, 1975, Topi c 1988 i dr.). Radova s područja dalmatinskog krša koji se izravno ovim pitanjem bave u literaturi nema. Ta činjenica, kao i značaj koji ima šumska prostirka za pedosferu, utjecali su na to da se u ovom radu detaljnije analizira karakteristika i stanje šumske prostirke na pokusnoj plohi Klačine.** * Dr. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split ** O sadnji i uspjehu posađenih vrsta na pokusnoj plohi Klačine vidi VI. T o- p i ć : Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije, Šumarski list 1990, br. 11—12. (Uredništvo) 407 |