DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Iz tih je podataka vidljivo da se postotni sadržaj dušika u šumskoj prostirci na plohi Klačine kreće (za istraživane vrste) od 0,78% (primorski bor) do 1,69" u (bijeli grab). Postotni sadržaj fosfora od 0,03% (primorski bor) do 0,12% (bijeli grab). Postotni sadržaj kalija od 0,17% (primorski bor) do 0,22% (bijeli grab), zatim postotni sadržaj kalcija od 1,14% (crni bor) do 2,84",, (atlaski cedar). Najviše magnezija sadrži atlaski cedar (0,14%), a najmanje primorski bor (0,08%). Dakle najveći postotni sadržaj dušika, fosfora i kalija sadrži šumska prostirka pod kulturom bijelog graba Carpinus orientalis Mili.), a najmanja pod kulturom primorskog bora (Pinus pinaster Ait.). Najveći postotni sadržaj kalcija i magnezija nalazi se pod drvećem atlaskog cedra, dok su u prostirci crnog i primorskog bora nađene najmanje količine tih elemenata. Nadalje, vidljivo je da vrijednost postotnog sadržaja biogenih elemenata u šumskoj prostirci kod svih istraživanih vrsta imaju istovjetan redosijed: Ca > N > K > Mg > P Prema postotnom sadržaju dušika u šumskoj prostirci istraživane šumske vrste imaju ovaj redosljed: bijeli grab — crni grab — maklen — crni jasen — hrast medunac — atlaski cedar — crni bor — primorski bor. Prema postotnom sadržaju fosfora redoslijed je: bijeli grab — crni jasen — crni grab — cedar — crni bor — hrast medunac — maklen — primorski bor. Prema postotnom sadržaju kalija redosljed je: bijeli grab — crni grab — hrast medunac — maklen — crni jasen — cedar — crni bor — primorski bor. Prema postotnom sadržaju kalcija redoslijed je: cedar — crni grab — bijeli grab — crni jasen — hrast medunac — maklen — primorski bor — crni bor. Prema postotnom sadržaju magnezija redoslijed je: cedar — bijeli grab — crni grab — crni jasen — hrast medunac — crni bor — maklen — primorski bor. Apsolutne vrijednosti količine bioelemenata (kg/ha) u šumskoj prostirci dani su u tablici 3 i grafikonu 2. One su rezultat količine prostirke i postotnog sadržaja bioelemenata u njoj. Iz tablice je vidljivo da se najviše istraživanih bioelemenata akumuliralo u šumskoj prostirci pod kulturom atlaskog cedra (1.386,50 kg/ha), a najmanje pod kulturom maklena koja sadrži svega 98,45 kg´ha istraživanih bioelemenata. Prema ukupnoj količini bioelemenata akumuliranih u šumskoj prostirci na plohi Klačine redoslijed vrsta je slijedeći: cedar — primorski bor — bijeli grab — crni grab — crni bor — hrast medunac — crni jasen — maklen. Ova istraživanja i dobiveni rezultati imaju i sasvim praktično šumarsko značenje, jer su količine šumske prostirke i postotni sadržaj biogenih elemenata u njoj mjerljivi pokazatelj na osnovi kojih se može ocije |