DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 31 <-- 31 --> PDF |
niti stupanj meliorativnosli pojedinih šumskih vrsta u odnosu na kemijsku plodnost tla. Šumskom prostirkom vrši se obogaćivanje šumskih tala potrebnim biogenim elementima i to najčešće u takvim odnosima biogenih elemenata koji biljkama najbolje odgovara (M a r t i n o v i ć, 1968). Na osnovi rezultata dobivenih na pokusnoj plohi Klačine vidljivo je da atlaski cedar, uz najveću količinu svih istraživanih bioelemenata u šumskoj prostire!, sadrži u odnosu na primorski i crni bor i veći postotni sadržaj dušika, fosfora, kalcija i magnezija. Uz veći sadržaj bioelemenata prostirka atlaskog cedra brzo se i mineralizira. Sve to naravno upućuje na zaključak da se radi o meliorativno značajnoj četinjači koju bi trebalo više unašati prilikom pošumljivanja submediteranskog područja, gdje osnovni oilj nije samo povećanje šumske produkcije nego i povećanje plodnosti tih degradiranih šumskih tala. Od listača najveću količinu svih istraživanih bioelemenata u šumskoj prostirci imaju bijeli i crni grab. Prema tome bijeli i crni grab, u odnosu na ostale listače na plohi Klačine produciraju najveću količinu prostirke i uz to najbogatiju bioelementima. Osim toga, u toku istraživanja primjetilo se da se šumska prostirka tih vrsta i vrlo brzo mineralizira, što ukazuje i na njihov meliorativni značaj. Međutim, njihov ukupni melioracijski učinak u odnosu na pedosferu ipak je mali jer je, uslijed slabog rasta i malog obujma krošnje i produkcija prostirke mala. ZAKLJUČCI Šumska prostirka ima vrlo značajnu ulogu u procesu utjecaja šumskih vrsta na tlo. Razlike u količini šumske prostirke pod istraživanim lišćarskim i četinarskim kulturama na plohi Klačine dosta su velike, iako su kulture iste starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Najveća količina šumske prostirke utvrđena je pod kulturom atlaskog cedra (43,2 t/ha u suhom stanju), a najmanja pod kulturom maklena (0,8 t/ha). Ovako velike razlike u količinama prostirke nisu samo rezultat veće godišnje produkcije listinca koje četinjače daju nego je to i rezultat većeg opsega krošnje i visine koje su navedene četinjače postigle na plohi a uz sve to i sporije transformiranje njihove prostirke. Osim količine značajan je i kemijski sastav šumske prostirke jer od njega ovisi i brzina njenog transformiranja, odnosno intenztet kruženja materije. Prema podacima dobivenim na plohi Klačine vidljivo je da su količine makrobioelemenata (N, P, K, Ca, Mg) u šumskoj prostirci pod različitim kulturama različite. Od istraživanih četinjača šumska prostirka atlaskog cedra sadrži, u odnosu na primorski i crni bor, veći postotni sadržaj dušika, fosfora, kalcija i magnezija. S obzirom na veću produkciju prostirke ova vrsta akumulira i najveću količinu svih bioelemenata. Uz veći sadržaj bioelemenata prostirka atlaskog cedra brzo se i mineralizira. Sve to upućuje na zaključak da se radi o meliorativno značajnoj četinjači koju bi trebalo više unašati prilikom pošumljivanja submediteranskog područja. Od istraživačkih listača bijeli i crni grab produciraju najveću količinu prostirke i uz to najbogatiju bio elementima. Osim toga njihova prostirka 413 |