DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 32 <-- 32 --> PDF |
sc i vrlo brzo mineralizira što se izravno odražava i na povećanu količinu humusa, dušika i ostalih bioclemenata u tlu. Iz toga je vidljivo da se radi o meliorativno značajnim vrstama o kojima bi trebalo voditi računa, pogotovo ako osnovni cilj nije samo povećanje šumske produkcije nego i povećanja plodnosti degradiranih šumskih tala. Ova istraživanja i dobiveni rezultati imaju isto tako praktično šumarsko značenje jer su količine šumske prostirke i postotni sadržaj bioeleinenata u njoj mjerljivi pokazatelji na osnovi kojih se može ocijeniti stupanj meliorativnosti pojedinih šumskih vrsta u odnosu na kemijsku plodnost tla. LITERATURA Ćirić , M. (1984): Pedologija, Sarajevo. Lutz , H. Iv, Chandler , R. F. (1962): Šumska zemljišta, Beograd. Mar t in o vic, J. (1968): Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitocenozama na području krša zapadne Hrvatske, Šumarski list, 11—12, Zagreb. Ma r t ino vi ć, J. (1969): Prilog poznavanju promjene plodnosti tla pod utjecajem šumskog drveća, Šumarski list, 7—8, Zagreb. Martinović , J. (1970): Neke karakteristike organske materije tala u smrekovim šumama Hrvatske, Šumarski list, 11—12, Zagreb. Martinović , J. (1975): Energija nakupljanja bioelemenata u lišću šumskog drveća u Istri. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebno izdanje — XXIII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 5, Sarajevo. Topić , V. (1988): Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije, Disertacija. Quantity and Chemistry of Forest Layer under some Forest Cultures on the Karst Summary This report deals with the results of the investigation of the quantity and chemistry of forest layer (N, P, K, Ca, Mg) under Pine black (Pinus nigra Arn.), Atlas cedar (Cedrus atlantica Man.), Pine maritima (Pinus pinaster Ait.), Ash flowering (Fraxinus ornus L.), Hornbeam oriental (Carpinus orientalis Mill.), Hornbeam hop (Ostrya carpinifolia Scop.), Montpellier (Acer monspessulanum L.) and Oak downy (Quercus pubescens Willd.). The experimenting was done on the experimental plot Klačine near Sinj. The trees are in lines: they are of the same age and they develop under the same ecologic conditions. They were planted in 1958 on shallow on medium deep brown soils on the lime stone. The most quantity of forest layer is under Atlas cedar (27,1—43,2 t/ha) and the least under Montpellier (0,8—5 t/ha) From the coniferous trees and broad- leaved species investigated, the forest layer of Atlas cedar and Hornbeam orientalis is richest with bioelements. Ke y words : forest layer, nitrogen, phosphorus, potassium, calcium, magnesium, Pine black, Atlas cedar, Pine maritime, Ash flowering, Hornbeam oriental, Hornbeam hop, Montpellier, Oak downy, the plot Klačine. 414 |