DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Hipoteza je potvrđena središnjim položajem indeksa najveće povoljnosti klime (KL-10) u indeksnom nizu od 19 članova niza (KL-1 do KL-19). Indeks najveće povoljnosti klime je iz središnjeg položaja u nizu izdvojen u krajnji položaj, u ekstrem — ekstrem najveće povoljnosti — klimatski univerzum. Preostala dva ekstrema (KL-1 i KL-19) uključeni su u jedan ekstrem — ekstrem najveće nepovoljnosti klime za šumsku vegetaciju. UVOD Nakon što su ustanovljeni pluviotermički indeksi povoljnosti klime, indeksni niz i ekstremi niza, do sada nisu bile utvrđene međusobne razlike u vrijednosti dvaju ekstrema i svih postojećih članova niza. Sada je to učinjeno primjenom jedinstvene metode, temeljene na prirodnom fenomenu trajanja insolacije. U početku rada na utvrđivanju vrijednosti članova indeksnog niza bile su primjenjivane različite matematičke funkcije, (čiji je grafički prikaz pravac, parabola ili hiperbola), i sve su se one pričinjale kao logične, i zato prihvatljive. No, stalno je bilo prisutno uvjerenje da samo teoretske, matematičke funkcije nisu dostatan temelj, i da bi bilo bolje da se vrijednosti indeksa mijenjaju tako, da promjene prate tijek neke prirodne pojave. Zato je izabrana ona, koja najviše utječe na klimatska zbivanja, pa time i na pluviotermiju. To je energija sunca i njen raspored tijekom godine. Meteorolozi proučavaju klimu na Zemlji kao posljedicu djelovanja Sunca, pa su na temelju izmjerenih podataka izradili i Atlas klime, dok su relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime određene prirodnom zakonitosti djelovanja Sunca na šumsku vegetaciju. METODA UTVRĐIVANJA VRIJEDNOSTI PLUVIOTERMIČKIH INDEKSA POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU Vrijednosti indeksa utvrđene su temeljem jedinstvenog grafičkog sustava, koji je izrađen pomoću podataka o trajanju dnevne insolacije i indeksnog niza. Trajanje dnevne insolacije izračunato je kao razlika između vremena izlaza i zalaza sunca, koji su preuzeti iz Kalendara izlaza i zalaza sunca, Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (tab. 1). Podaci dnevne insolacije naneseni su u koordinatni sustav tako, da su na apcisnu os naneseni svi dani u godini (365 podataka), a na ordinatu trajanje insolacije u satima i minutama. Vremenski iznosi trajanja insolacije su se prema svojim vrijednostima nanizali u koordinatnom sustavu tako, da se je jednostavno iscrtala krivulja, i to zvonolika, simetrična (Gauss-ova) krivulja. U isti koordinatni sustav sa zvonolikom krivuljom trajanja insolacije, sada možemo reći godišnjeg hoda dnevne insolacije, ucrtana je »mreža kvadrata «. Apcisni dio mreže počinje od donjeg dijela krivulje, tj. od 21. prosinca, odnosno 8 : 44 sati trajanja insolacije, a završava na tjemenu krivulje, 22. lipnja, sa 15 : 49 sati insolacije. |