DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*156.2.001/2 (Sus scrofa) Sum. list CXVI (19921 421 UTJECAJ PRIHRANJIVANJA NA PORAST TEŽINE PRASADI S POSEBNIM OSVRTOM NA KASNO ROĐENU PRASAD (Sus scrofa) Luka MANOJLOVIĆ, Jan BRNA, Miroslav MAJER* SAŽETAK: U ovome radu izneseni su rezultati istraživanja o utjecaju prihranjivanja na dnevni prirast prasadi: 1) Groverom, promijenjenog i standardnog sastava u normalno razvijene prasadi, 2) obogaćenom smjesom ST-I u prasadi iz kasnog prasenja. Prikazane su srednje vrijednosti i pokazatelji varijabilnosti u težinama prasadi na početku i završetku pokusnog razdoblja, kao i razina signifikantnosti dobivenih rezultata. Analizom ostvarenih troškova prihranjivanja po kg prirasta, kao i prihoda od mesa te lovnih taksi za odstrel prasadi, u radu su izneseni i ekonomsko-financijski pokazatelji prihranjivanja prasadi. UVOD Po svojim temeljnim obilježjima, farmski uzgoj divljači vrlo je sličan suvremenom shvaćanju o uspješnom uzgoju divljih svinja u ograđenom lovištu. Jedna od tih sličnosti su i namjenske separacije divljači a zatim premještanje određenih uzrasnih i spolnih skupina u odvojene ograđene odjeljke u šumi. Primjerice, poslije odvajanja u hvataljkama, prasad se premješta u odgovarajuće ograđene odjeljke u šumi; na taj način se stvaraju povoljni uvjeti za prihranjivanje prasadi s krmivima koja svojom hranjivošću odgovaraju njihovom dobnom uzrastu i potrebama tjelesnog razvoja. Zahvaljujući tome, prasad postigne primjerene težine za lov, a time i veću produkciju mesa. U tom kontekstu, od posebne su pozornosti prasad prekasno oprasenih krmača; najčešće se radi o drugom leglu, poslije uspješnog izvođenja prvog (rano oprasene rasplodno vrijedne krmače), ili ranog gubitka prasadi prvog legla. Prasad iz drugog, kasnijeg legla (srpanj i kolovoz), nemaju tako povoljne uvjete za tjelesni razvoj zbog vidljive oskudice i manje kvalitete hrane iz prirodnog izvora. Stoga je tjelesni razvoj ove prasadi usporen, a dolaskom hladnijih dana, posebice tijekom zime, cjelokupni životni uvjeti sve se više pogoršavaju i umanjuju šanse za preživljavanje prasadi. Nije potrebno posebno isticati da je svojim malim težinama takva prasad neprimjerena za lov i prodaju mesa na tržištu. U nastojanju da što veći broj prasadi, posebice kasnog legla, postignu što atraktivniju težinu za lov, potrebno je bilo istražiti u kojoj mjeri pri * Luka Manojlović, dipl. vet., dr. Jan Brna, znanstveni suradnik, dr. Miroslav Majer, znanstveni suradnik, JP »Hrvatske šume«, Uprava šuma Osijek |