DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U grafikonu 2. prikazana je linija trenda na temelju istih podataka, dok su u grafikonu 3 objedinjeni podaci u težinskim razredima prasadi od 5 kg. Valja istaknuti da je dnevni prirast najintenzivniji kod prasadi čija je težina na početku pokusa bila 16—25 kg. U grafikonu 4 prikazana je linija trenda na temelju podataka svrstanih u grafikonu 3. Međuovisnost tjelesnih težina prasadi na početku pokusa ostvarenog dnevnog prirasta, potvrđena je regresijskom analizom. Dobiveni t = 26,98, ukazuje da je koeficijent regresije signifikantan uz nivo 1%. Po svemu sudeći, najučinkovitiji rezultati prihranjivanja postignuti su u težinskim razredima prasadi od 16—25 kg što omogućava racionalizaciju ovog tehnološkog postupka: budući da se težina prasadi udvostručuje za približno 90 dana, moguće je planirati vrijeme trajanja prihranjivanja. 3. Ekonomsko-financijski pokazatelji Ekonomsko-financijski pokazatelji prikazani su u tablici 7. i 8. Kao što se vidi u tablici 7., prirast pokusne skupine prasadi je 14% jeftiniji. Premda je, kao što se vidi u tablici 8., cijena utrošene hrane po kg prirasta pokusne skupine prasadi visoka u odnosu na komparativnu u lokalitetu Crni lug (190% veća), kao i u obje skupine u lokalitetu Koha, već prihodi od mesa (1 kg = 150 HRD), prelaze ostvarene troškove. Ovome treba dodati i povećane prihode od lovne takse koja se plaća za učešće u skupnim i pojedinačnim lovovima: a) u lokalitetu Crni lug, težinom od 20 i više kg, prasad ulaze u skupinu lovno atraktivne za čiji se odstrel plaća lovna taksa 50 DEM po grlu; b) u lokalitetu Koha prasad iz obje skupine svojom težinom od 30 i više kg, svrstavaju se u skupinu u kojoj se lovna taksa za odstrel u pojedinačnom lovu praseta povećava od 50 na 150 DEM. Posebno želimo istaknuti značenje prihranjivanja prasadi kasno oprasenih krmača. Bez ove uzgojne mjere, za očekivati je povećani postotak njihovog mortaliteta. S druge strane, preživjela bi grla svojom nedovoljnom težinom (ispod 20 kg) umanjili prihode od mesa i naplatu lovne takse za prasad u skupnom lovu. ZAKLJUČAK 1. Razlika u postignutim težinama i dnevnom prirastu prasadi prihranjivanih hranom različitog sastava (pokusna i kontrolna skupina) nije signifikantna. 2. Težine prasadi pokusne i komparativne skupine u kasno oprasenih krmača u lokalitetu Crni lug bile su približno iste na završetku pokusa. No i pored toga, pozitivan utjecaj prihranjivanja prasadi pokusne skupine u lokalitetu Crni lug očigledan je već i zbog toga što su dva mjeseca mlađa u odnosu na prasad komparativne skupine. 3. Regresijskom analizom utvrđena je korelacija ostvarenog dnevnog prirasta s početnim težinama prasadi; najveći dnevni prirast pokusne i kontrolne skupine u lokalitetu Koha i pokusne skupine u lokalitetu Crni lug |