DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*156.4 »312« (497.113) Sum. list CXVI (1992) 431 ISTRAŽIVANJE LOVNOTURISTIĆKE DJELATNOSTI NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE Dominik RAGUŽ* SAŽETAK: Niz godina poslije drugog svjetskog rata stranim lovcima nije bio dopušten ulaz u tadašnju Jugoslaviju. U razdobljuod 1960. do 1970. godine lovni turizam u Hrvatskoj doživljava ekspanziju. U to vrijeme Republika Hrvatska ima najbolju turističku ponudu u obujmu i kvaliteti divljači. Nakon tog naglog uspona, inozemni lovni turizam gotovo nestaje radi nekontroliranog lovljenja (zbog ostvarenja deviznih prihoda). Nekoliko godina prijeagresije na Hrvatsku inozemni lovni turizam ponovno doživljavaznačajan uspon. Godine 1986., na temelju istraživanja financijskihi naturalnih pokazatelja, ustanovili srno da je te godine ostvareno 6 915 114 DEM od inozemnog lovnog turizma, dok su domaći lovci platili 138148 DEM za lovne užitke. Dakle, inozemni i domaći lovni turizam ostvario je te godine 1 149 681 706 HRD. Agresija na Hrvatsku ugasila je i lovni turizam. Broj divljači je smanjen, a 1/3 lovnih površina je pod okupacijom neprijatelja. Godine 1992. posjećuju nas inozemni lovci-turisti. Hrvatska lovišta koja nisu pod okupacijom nude sve naše vrste lovne divljači lovcima-turistima, međutim njihov broj je znatno manji od mogućnosti, osobito radi okupiranih beljskih, srijemskih i slavonskih lovišta. Srećom uskoro očekujemo povratak i tih lovnih područja svojim lovoovlaštenicima Hrvatske. Ključne riječi: lovni turizam — inozemni i tuzemni, divljač krupna i sitna, devizni prihodi, dinarski prihodi. UVOD Od drugog svjetskog rata u bivšoj SFRJ lovni turizam doživljavao je uspone i padove. Prvih petnaestak poratnih godina nije inozemni lovac-turist imao mogućnosti ulaska u SFRJ kao sudionik lovnog turizma. Odstrijel se realizirao uglavnom besplatno. Liberalizacijom graničnog prometa ukidanjem viza pojavljuje se zanimanje inozemnih lovaca za lovljenje u našim lovištima. U razdoblju 1960. do 1970. pa i kasnije, dolazi do pravog nasrtaja inozemnih lovaca na naša lovišta. Sve se prodavalo — od medvjeda do prepe * Doc. dr. Dominik Raguž, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošamunska 25 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 50 <-- 50 --> PDF |
lice. Stručni i znanstveni radnici bili su prinuđeni intervenirati kod vlasti, jer je u nekim područjima došlo i do prave devastacije fonda divljači u velikoj jagmi za ostvarivanjem deviznih sredstava. Postojala je opasnost da se na lovačkim izložbama neće moći prikazati lovački trofeji, dostojni naše tradicije u lovstvu. Sve manje su se mogle zadovoljiti potrebe za lovnim užicima domaćih lovaca, zbog čega su domaći lovci sve žešće protestirali. Godine 1976. zbog takvoga stanja došlo je do promjene Zakona o lovstvu. Njime je divljač proglašena dobrom od općedruštvenog interesa — na temelju Ustava iz godine 1974. Tim zakonom se ograničila prodaja lovnih užitaka inozemnim lovcima-turistima. Vika u javnosti na lovni turizam toliko je osnažila da je došlo gotovo do obustave inozemnog lovnog turizma. Izgubili smo stalnu klijentelu. Nakon nekoliko godina ponovo smo se zaželjeli inozemnog lovnog turizma, ali svjetska recesija i ekonomska kriza odrazila se i na lovno gospodarenje. Stizali su inozemni lovci-turisti ali uglavnom oni osrednje platežne moći, a oni bogatiji odlazili su u istočno-europske zemlje. U takvim prilikama manje imućni inozemni lovci-turisti koristili su uglavnom, među inima, krupnu divljač srednje i najstarije dobi slabije trofejne vrijednosti. To se loše odrazilo na dobnu strukturu i kvalitetnu strukturu populacije te divljači u našim lovištima. (O tom narušavanju dobne strukture te o pojavi izostanka najstarijih grla krupne divljači piše i dr. mr. Jan B r n a za Beljsko lovište vidi u literaturi pod 5/). Najviše inozemnih lovaca-turista dolazi po preporuci onih koji su već koristili lovni turizam u hrvatskim lovištima, a najmanje putem reklame, propagande, marketinga ... Organiziranje lovnog turizma temelji se na osrednjim tehničkim, tehnološkim i organizacijskim prilikama u lovačkim društvima i organizacijama, te u radnim organizacijama (šumarstva i dr.) koja se bave lovnim gospodarenjem. Ono je vezano i za lovno-turističke aktivnosti koje zastupaju i interese lovnoga gospodarenja pri realizaciji odstrijela i ostvarivanju prihoda. Lovno- turističke organizacije samo su posredovale između lovnih proizvođača- ponude i kupaca-lovaca-turista; to se temeljilo isključivo na legalizaciji realizacije lovnog turizma. Te su organizacije za svoje usluge ostvarivale pritom proviziju pri obračunu realizacije po dogovorenom cjeniku. Najčešće one nisu imale nikakvih ugovorenih odgovornosti za osiguranje obujma i kvalitete lovnoturističke ponude. Provizije su se ugovarale u rasponu od 3 do 12°/o realizacije lovnoturističkih usluga. Tako razmjerno niske provizije, bile su moguće jer agencije nisu pritom imale značajnijih izdataka. Bilo je čak i primjera vraćanja dijela provizije lovištima — u svrhu poboljšanja obujma i kvalitete lovnoturističke ponude. Vrlo rijetko je dolazilo do zajedničkih ulaganja. Da bi se inozemni lovni turizam unaprijedio, na Šumarskom fakultetu i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, počeli su se obrađivati seminarski, diplomski i magistarski radovi o lovno turizmu. Na postdiplomskom studiju iz »Znanstvene organizacije i ekonomike šumarstva« na Šumarskom fakultetu poslije 1961. godine, uveo se i studij Ekonomike lovstva i lovnog turizma, a na Ekonomskom fakultetu 1962/63. godine na postdiplom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 51 <-- 51 --> PDF |
skom studiju iz »Ekonomike turizma« — Ekonomike lovnog turizma (B. Kraljić, 8). LOVNI PROIZVOĐAČI, LOVNOTURISTIČKE ORGANIZACIJE I PROBLEMATIKA 1986 87. GODINE Lovni proizvođači prigovaraju lovnoturističkim agencijama zbog manjkave obrade vanjskog tržišta, a lovnoturističke agencije upućuju primjedbe na brojne propuste organizacijama koje gospodare lovištima. Neke od tih obostranih primjedbi istražili smo te ih izdvajamo s ciljem da ih bude što manje pri realizaciji lovnog turizma u narednim godinama. Lovačke organizacije ističu ove probleme: a) Provizija lovnoturističkih organizacija često se i neopravdano naplaćuje. b) Razjedinjenost istupa i oglašavanja te neadekvatno zastupanje od strane nekih agencija. c) Nepoštivanje ugovorenih obveza o dovođenju inozemnih lovaca-turista i adekvatnim odnosima prema vanjskim partnerima. d) Pomanjkanje dohodovnih odnosa zajedničkog rizika i raspodjele dohodaka lovnih proizvođača i lovnoturističkih organizacija. S druge strane primjedbe lovnoturističkih organizacija kreću se uglavnom oko: a) Mali broj lovačkih organizacija ima neadekvatnu organizaciju i lovišta osposobljena za pružanje obilnijih kvalitetnih usluga lovcima- turistima. b) Loš prihvat inozemnih lovaca-turista, neosmotrena krupna divljač, neadekvatan način lova na krupnu divljač i »nabijanje« neugovorenih usluga. c) Pri lovu na sitnu divljač, osim kod iznimaka, odvođenje lovnih turista u dijelove lovišta s premalo divljači, neadekvatna pratnja, upotreba loše obučenih pasa te naplata neizvršenih usluga. d) Loš smještaj, previsoke cijene smještaja i loša prehrana. e) Zakonski propisi koji se odnose na unošenje municije, a i na iznošenje divljači u druge zemlje pri povratku inozemnih lovaca-turista, te izdavanje popratne lovačke i veterinarske dokumentacije za divljač. Time nisu istaknuti svi nedostaci koji se objektivno i subjektivno javljaju pri realizaciji lovnog turizma. Primjedbe se često puta daju zbog izbjegavanja međusobne odgovornosti za neizvršavanje zadaća vezanih uz provođenje lovnog turizma od strane oba sudionika. Jedne i druge primjedbe treba imati na umu kako bi se nedostaci sveli na najmanju moguću mjeru. Godine 1986/87. prihod u lovnom turizmu ostvaren je putem slijedećih turističkih i drugih radnih organizacija: 1. »Lovac« — Zagreb 2. »Generalturist« OOUR lovni turizam, sa poslovnicama: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— »Generalturist« — Osijek — »Generalturist« — Križevci — »Meteor« — Čakovec 3. »Istraturist« — Umag 4. »Drvo« — Rijeka 5. Novoosnovana agencija »Sloga« — Đurđevac 6. Lovno-šumarsko gazdinstvo Beograd — Bilje 7. »Hoteljersko ugostiteljska RO« — Grubišno Polje 8. Nacionalni park »Plitvice« 9. »Zelendvor« Lovno-uzgojna i turističko-ugostiteljska RO — Varaždin. Gornje organizacije dostavile su statistička izvješća s naturalnim financijskim pokazateljima na kojima se temelji ovo istraživanje. Stalna ili povremena poslovna suradnja u lovnom turizmu obavlja se s agencijama: »Emona-Globtour«, »Dalmacijaturist« i »Atlas«, koje upućuju lovce u »Lovac« i »Generalturist«, kao i »INA-tours«. S područja drugih republika bivše Jugoslavije bez uže suradnje s ostalim agencijama povremeno su djelovale agencije »Kompas« Ljubljana, »Centroturist « iz Beograda i »Lovotours« Novi Sad. Najveći dio ribnjačarskih površina zastupa u lovnom turizmu Poslovna zajednica slatkovodnog ribarstva nekadašnje Jugoslavije — Zagreb, sada »Astra« Zagreb. Postoji i privatni kliring u ovoj oblasti koji se temelji na »akcijama« pojedinaca uz snubljenje lovnih turista na saobraćajnim punktovima, odvođenje u lovište te naplatu »u vlastiti džep«, pa čak i podjelu novca s neodgovornim ljudima. Valja naglasiti da se gotovo 70% tog lovnoturističkog prometa odvija na području Republike putem »Generalturista«, »Lovca« i »Istraturista«. Radne organizacije koje se bave lovnim gospodarenjem plasiraju putem lovnog turizma oko 90°/o odstrijelnog fonda, a lovačka društva — samo oko 5%>. Zadovoljavajuće rezultate u lovnom turizmu postižu Bjelovarska i Varaždinska regija. Najbolje rezultate postižu lovišta s područja Istre. Valja voditi računa da se lovni turizam u nas sve više orijentirao na krupnu divljač, a sve manje na sitnu divljač i na divlje svinje. Očito je da u lovačke organizacije teško prodire izvozna orijentacija čitavog društva, te da općinski organi uprave ne vode dovoljno računa o razvitku lovstva i njegovoj orijentaciji kao grane privredne djelatnosti. Uzroci takva stanja su i privatizacija društvene imovine, neke sustavne mjere propisane od strane tadašnje države i nekih susjednih zemalja. Već duže vrijeme putem nadležnih organa postavljaju se zahtjevi da se lovstvu kao grani djelatnosti dade status izvozne privrede, a izvoz divljači putem odstrijela da se tretira kao izvoz roba (a ne usluga). Nadalje, da se putem društvenih instrumenata iznađu poticajne mjere kreditiranja i razvoja u skladu s mjerilima i normativima razvitka lovnog gospodarenja kao i da se odredi status lovstva unutar dugoročnog razvoja turističke privredenaše Republike. Nužno je, također, riješiti problem limita unošenja lovačke municije po ino-lovcu kao i problem limita uvoza njegove divljači u njegovu zemlju, te problem izdavanja zdravstvenih uvjerenja od strane naše veterinarske službe. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Lovni turizam temelji se na velikim potencijalnim mogućnostima naše Republike za savršenije lovno gospodarenje. Ono se prostire na oko 5 400 000 ha. Puni kapacitet lovišta ostvaruje se jedva na oko 10% lovnih površina. Ostatak od 90°/» lovnih površina koristi se zasad samo sa 10—15% mogućeg lovnogospodarskog kapaciteta. Lovištima gospodare lovačka društva, a radne organizacije šumarstva i druge jedva na oko 10% lovnih površina, koje često predstavljaju rasadišta divljači tj. bogata lovišta za inozemni lovni turizam u našoj Republici. Realno je za očekivati da se iz lovišta inozemnim lovcima- turistima mogu pružiti usluge oadstrijela samo ako postoji višak biološke reprodukcije divljači nad vlastitim potrebama domaćih lovaca. Prema tome lovni turizam je funkcija relativnog obilja divljači kao rezultata naprednog lovnog gospodarenja. Smjernice razvitka lovstva 1986—1990. godine predviđale su razvitak fonda divljači do punog kapaciteta lovišta, i to osobito za jelensku divljač, srnu, zeca, fazana i trčke, te izgradnju reprocentara za pojedine vrste krupne i sitne divljači kao i ograđenih uzgajališta i lovišta. Nužno je naglasiti da se pri gotovo svim vrstama divljači radi uglavnom o povećanju brojnog stanja na »praznim« lovnim područjima pa je stoga porast fonda relativno polagan. Nažalost, nametnuti nam rat nije dopustio da se predviđene smjernice dosad i ostvare. Da bi se ostvario predviđeni razvoj po završetku rata nužne su investicije za osnivanje reprocentara, intenzivnih uzgajališta krupne i sitne divljači, za uređivanje lovišta, nabavke žive divljači zbog poboljšanja uzgojnih svojstava divljači, obučavanje i školovanje lovnostručnih kadrova, razvoj lovne kinologije i razvoj znanstveno-istraživačkog rada. Predloženi novi Zakon o lovstvu predviđa izmjene prava na lovišta. Tim odredbama šumarske radne organizacije upravljale bi znatno većim lovnim površinama u odnosu na sadašnjih 10%. UVJETI RAZVOJA LOVNOG TURIZMA NA PODRUČJU HRVATSKE Izvještaj o realizaciji odstrela ohrabruje. Povećava se odstrijeljeni broj grla krupne divljači na temelju povećanja biološke reprodukcije koja se temelji na povećanju broja grla matičnih fondova krupne divljači. Te pozitivne učinke u lovnom gospodarenju i napore u očuvanju prirode zasjenjuju nedostaci subjektivne i objektivne naravi. Lovni turizam, uz članarinu, glavni je izvor financiranja radova u lovnom gospodarenju. Da bi povećali materijalnu osnovu lovnog turizma, praksa i znanost moraju utjecati na ublažavanje manjkavosti: 1. Stanje fondova divljači i lovnoga gospodarenja u lovištima lovačkih društava ne zadovoljava: na oko 80% lovnih površina ne postoji ni 20% potencijalnog fonda divljači. 2. U njima se divljač kao društvena imovina koristi prima facie bez tržišne naknade, te se stoga prelijeva u privatnu imovinu, smanjujući ponudu na lovnoturističkom tržištu. 3. Odsutnost financijskih izvora pogodnog kreditiranja i davanja bespovratnih novčanih sredstava za unapređivanje lovstva pa i lovnog turizma. Namjenska sredstva članova Lovačkovg saveza Hrvatske i iz budžeta Republike pokazala su se nedovoljnima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 54 <-- 54 --> PDF |
4. Znanstvenoistraživački rad i školovanje kadrova za potrebe lovstva rezultirao je sve većim deficitom lovnih stručnjaka, stagniranjem pa i nazadovanjem ove znanosti. Određeni pozitivni pomaci u posljednjem desetogodištu nisu još popravili stanje. 5. Arondiranje lovišta obavlja se često na osnovi lokalnih utjecaja i ne zadovoljava stoga osnovne kriterije zaokruženosti prirodne cjeline na uzgoj divljači, pa prema tome ne pokriva ni minimalne zahtjeve u svezi sa sezonskim i dnevno-noćnim migratornim kretanjem divljači u lovištima. To uzrokuje stalno zadiranje u matične fondove divljači i dovodi do devastacije lovni površina (osobito na području Banije, Like, Korduna, Hrvatskog primorja i Dalmacije) te potrebe za žurnom izradom sanacijskih programa. 6. Usprkos donošenju srednjoročnog plana razvoja lovstva za razdoblje 1986—1990. (10), lovstvo još nije postalo ravnopravni sudionik u donošenju prostornih planova razvoja naše Republike, iako se suočava s potpunom izmjenom namjena korištenja golemih površina zemljišta na kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za uzgoj divljači. Tek su učinjeni prvi napori da se lovstvo kao grana ugradi kao aktivni sudionik pri donošenju urbanističkih planova. 7. Nedovoljna društvena i društveno-politička podrška lovstvu da postane i privredna djelatnost — razvojem lovnog turizma, izvoza mesa i kože- krzna divljači na ino-tržište, aktivnim sudionikom u privređivanju dinarskih i deviznih sredstava te značajnim potencijalom zapošljavanja novih kadrova. OSTVARENJE LOVNOG TURIZMA GODINE 1986 87. Nakon prikaza općeg inozemnog lovnog turizma u Hrvatskoj poslije drugog svjetskog rata, prikazat ćemo ostvarenje te djelatnosti konkretno u godini 1986. Ovdje obrađujemo upravo tu godinu iz ovih razloga: — Tu smo godinu odabrali kao »sadašnjost«, odlučivši prema inicijativi Lovačkog saveza Hrvatske da pristupimo istraživanju »Makro-ekonomike lovstva Hrvatske«. — To je godina za koju možemo uzeti da predstavlja posljednju godinu koliko-toliko normalnih prilika u bivšoj SFR Jugoslaviji. — To je prva godina za koju je bivši Savezni zavod za statistiku razradio posebne podatke o vanjskoj trgovini po republikama. — To je prva godina planskog petogodišta 1986—1990. za koje je Lovački savez Hrvatske sastavio Srednjoročni plan za uzgoj, zaštitu i lov divljači u Hrvatskoj (10), pa prema tome i izuzetno se potrudio za što potpunije sagledavanje stanja lovstva Hrvatske u toj startnoj godini navedenog srednjoročnog plana. Lovački savez Hrvatske svojim dopisom br. 623/87. od 23. travnja 1987. pod oznakom BN/KS pozvao je sve organizacije koje se u Hrvatskoj bave lovnoturističkom djelatnošću da mu pošalju odnosne podatke za lovnogospodarsku godinu 1986/87. Na taj dopis s dodatnim podacima odazvalo se 8 organizacija (vidi popis tih organizacija na str. 433). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Obrada i analiza podataka U ovom poglavlju obradit ćemo dobijene podatke za Hrvatsku god. 1986/87. ovako: A) Lovni turizam stranaca a) Krupna divljač b) Sitna divljač c) Ostale lovne usluge d) Procjena ostale potrošnje e) Ukupno a) do d) B) Lovni turizam domaćih lovaca a) Krupna divljač b) Sitna divljač c) Ostale lovne usluge d) Procjena ostale potrošnje e) Ukupno a) do d) C) Sveukupno A) + B) A) LOVNI TURIZAM STRANACA U RH a) Krupna divljač Odstrijel krupne divljači ino-turista obuhvaća tablica 1.: Usporedba prihoda od inozemnog i domaćeg lovnog turizma po vrstama divljači Krupnadivljač f>itnn divljač Ostale usluge Procjena potrošnje 437 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Krupna divljač lovaca ino-turista 1986/87. Tablica 1. Red br. Vrsta divljači Broj grla Ukupno DEM Ukupno LIT 1 2 3 4 5 1. Jelen obični — jelen — košuta 249 43 1 004 167 4 875 — tele 19 1 900 2. Jelen lopatar — jelen — košuta 14 31 922 — tele 3. Divlja svinja — vepar — krmača 352 169 468 406 29 250 — nazime 16 3 200 4. 5. Medvjed mrki Srna obična — medvjed — medvjedica — sinjak — srna 18 563 354 135 000 315 064 38 030 + 8 750 000 — lane 3 150 6. Muflon — ovan 27 67 745 7. Divokoza 2 3 200 8. Vuk — vuk — vučica 9. Tetrijeb gluhan 1 2 600 Ukupn o 1830 2 105 509 8 750 000 SVEUKUPNO 1830 2118 099 Iz ove tablice vidljivo je da se radi o odstrijelu 1 830 grla krupne divljači, u vrijednosti od 2 105 509 DEM i 8 750 000 LIT, tj. ukupno 2 118 099 DEM. b) Sitna divljač Odstrijel sitne divljači ino-turista obuhvaća tablica 2.: Sitna divljač lovaca ino-lurista 1986/87. Tablica 2. ^ ed Broj Ukupno ´ Vrsta divljači Ukupno LIT grla DEM 1 2 3 4 5 1. Zec obični 2 462 167 195 000 2. Fazan obični 37 836 842 411440 3. Liještarka gluha 4. Trčka skvržulja 1914 56 660 000 5. Kamenjarka grivna 6. Patka gluhara 25 804 467 145 000 7. Sitne patke 1068 15 194 000 8. Liska 4811 44 725 000 9. Guska divlja 218 5 290 000 10. Prepelica pućpura 2 836 14 180 000 11. Golub divlji 1153 5 265 000 12. Grlica divlja 5 296 26 480 000 13. Ostalo (kunić, šljuke i si.) 56 850 000 Ukupno 83 454 — 1 645 495 440 SVEUKUPNO 2 499 397 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Prikaz rekapitulacije prihoda od iovROf turizma po vrstama dlvfja&i DEM 25Y 1,5-´" to c o 0.5 Procjena potroš nje Iz podataka tablice broj 2. vidljivo je da se radi o odstrijelu 83 454 grla sitne divljači, u vrijednosti od 1645 495 440 LIT tj. 2 499 397 DEM. c) Ostale lovne usluge Podatke o tim uslugama pokazuje tablica 3.: Ostale lovne usluge lovaca ino-turista 1986,87. Tablica 3. Red. Broj Ukupno Ukupno Vrsta usluge br. usluga DEM LIT 1. Trening pasa 2. Upotreba vlastitog psa 723 2 628 3. Lovnik 4 438 183120+ 25990000 4. Upotreba zaprežnih kola 377 60 660 5. Pogoniči 7152 177 945 6. Pas dnevno 1 870 22 283 + 2 100 000 7. Upotreba PKW do 100 km dnevno (vozač) 28 5 040 8. Upotreba mini-busa dnevno 9. Pun pansion 14 874 1048 628+ 71788 000 10. Polu-pansion 3 116 179 720 + 6 337 000 11. Noćenje s doručkom 3 444 124 160+ 2 940 000 Ukupno 35 982 1 804 184 109 155 000 SVEUKUPNO 35 982 1 961 241 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Iz ove tablice je vidljivo da je riječ o 35 982 usluga, u vrijednosti od: 1 804 184 DEM i 109 155 000 LIT, tj. ukupno 1 961 241 DEM. d) Procjen a ostal e potrošnj e Ona se vidi iz ovih podataka: Red. br. Vrsta potrošnje Ukupno deviza DEM LIT 1. 2. 3. Ugostiteljske usluge Ostale usluge (servisi Kupovina razne robe i si.) 127 250 32 000 165 000 +++ 3 773 000 4 655.000 — Sveg a 324 250 + 8 428 000 tj ukupn o 336 377 DEM. e) U k u k n o A) a) do d) a) Krupna divljač 2 118 099 DEM b) Sitna divljač 2 499 397 DEM c) Ostale lovne usluge 1 961 241 DEM d) Procjena ostale potrošnje 336 377 DEM Ukupno A) a) do d) 6 915 114 DEM Ta su sredstva realizirana u lovnogospodarskoj godini 1986 87. s područja Hrvatske s posjetom 9 208 lovaca ino-turista i 5 328 njihovih pratitelja. Postotni udio prihoda Istražujući udjele prihoda pri realizaciji inozemnog lovnog turizma, dubili smo slijedeću strukturu postotnih udjela u ukupnim prihodima: — Odstrijelna taksa 50% — Meso od odstrijeljene divljači 35°/« — Pansion 10% — Organizacija lova 4% — Prodaja žive divljači 1% Ukupno 100% Gornja struktura upućuje nas na što moramo obratiti pozornost pri organiziranju lovnog turizma. B) LOVNI TURIZAM DOMAĆIH LOVACA U RH a) Krupna divljač Odstrijel krupne divljači domaćih lovaca obuhvaća tablica 4.: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Krupna divljač domaćih lovaca turista 1986/87. Tablica 4. Red Ukupno DIN Vrsta divljači Broj grla br. (1986. g.) 1 2 3 4 1. Jelen obični — jelen 30 6 951600 — košuta — tele 2. Jelen lopatar — jelen — košuta — tele 3. Divlja svinja — vepar 12 426 000 — krmača — nazime 4. Medvjed mrki — medvjed 15 346 500 — medvjedica 5. Srna obična — srnjak 16 346 200 — srna 2 10 560 — lane 6. Muflon — ovan 7. Vuk — vuk — vučica 8. Tetrijeb gluhan 1 8 580 SVEUKUPNO 76 8 089 440 Iz ove je tablice vidljivo da se radi o odstrijelu 76 grla krupne divljači, u vrijednosti od 8 089 440 DIN. b) Sitna divljač Odstrijel sitne divljači domaćih lovaca obuhvaća tablica 5.: Sitna divljač domaćih lovaca turista 1986/87. Tablica 5. dUkupno DIN ^er - Vrsta divljači Broj grla (1986. g.) 1 2 3 4 1. Zec obični 15 418 500 2. Fazan obični 2 720 8 653 000 3. Lještarka gluha 4. Trčka skvržulja 5. Kamenjarka grivna 6. Patka gluhara 30 150 000 7. Sitne patke 1000 6 300 000 8. Liska 9. Guska divlja 2 10 000 10. Prepelica pućpura 11. Golub divlji 12. Grlica divlja 13. Ostalo (kunić, šljuke i si.) SVEUKUPNO 3 767 15 531500 441 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Prikaz rekapitulacije prihoda od tovnog turizma po vrstama divljači r 1 Krupna Sitna Ostale Procjena divljač divljač usluga potrašnje Iz tablice broj 5. vidljivo je da se radi o odstrijelu 3 767 grla sitne divljači, u vrijednosti od 15 531 500 din. c) Ostale lovne usluge Podatke o tim uslugama pokazuje tablica 6.: Ostale lovne usluge lovaca ino-lurista 1986187. T hl´--6 Red. Broj Ukupno DIN Vrsta usluge br. usluga (1986. g.) 1. Trening pasa 2. Upotreba vlastitog psa 3. Lovnik 4. Upotreba zaprežnih kola 5. Pogoniči 120 6. Pas dnevno 45 7. Upotreba PKW do 100 km dnevno (vozač) 8. Upotreba mini-busa dnevno 9. Pun pansion 1 328 570 10. Polu-pansion 11. Noćenje s doručkom 40 729 000 Sveukupno 205 2 120 570 442 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Podaci iz ove tablice pokazuju da je riječ o 205 lovnih usluga, u vrijednosti od 2 120 570 din. d) Procjena ostale potrošnje Ona se vidi iz ovih podataka: Red. br. Vrsta potrošnje Ukupno din 1. Ugostiteljske usluge 6 645 897 e) Ukupno B) a) do d) DIN (1986. g.) DEM a) Krupna divljač 8 089 440 34 505 b) Sitna divljač 15 531 500 66 249 c) Ostale lovne usluge 2 120 570 9 046 d) Procjena ostale potrošnje 6 645 897 28 348 Ukupno B) a) do d) 32 387 407 138 148 Ta su sredstva realizirana u lovnogospodarskoj godini 1986 87. s područja Hrvatske u svezi s posjetom 202 domaća lovca-turista i 38 njihovih pratilaca. C. SVEUKUPNO A) + B) uDEM i DIN Ukupno A) 6 915 114 DEM 1 565 106 557 DIN Ukupno B) 138 148 DEM 32 287 407 DIN Sveukupn o A) + B) 7 053 262 DEM 1 597 393 964 DIN 114 681706 HRD Primjedba: Iznos od 6 915 114 DEM ekvivalent je 1565 106 557 dinara iz 1986. godine (tečaj 30. 12. 1986. 1 DEM = 234,44 dinara). Ako ukupan devizni prihod A) inozemnog lovnog turizma i B) tuzemnog lovnog turizma u iznosu od 7 053 262 DEM izrazimo u hrvatskim dinarima 30. 07. 1992. godine, dobijemo iznos od 1149 681706 HRD (tečaj 1 DEM = 163 HRD). To su direktni prihodi inozemnog i domaćeg lovnog turizma iz 1986 87. godine. Procjena ostalih pratećih prihoda koje uzrokuje i izaziva lovni turizam nije iskazana u ovim kalkulacijama. Gornji financijski pokazatelji temeljeni su na statističkim izvješćima, odnosno, anketama. Usuđujemo se zaključiti da su prihodi bili i veći, najmanje za realizaciju putem ovdje neprikazanih agencija i za iznos prihoda ostvarenih izvan potpune evidencije. Postotni udjeli ukupnih prihoda Na temelju financijskih pokazatelja prihoda i rashoda Hrvatskog lovačkog saveza, ustanovili smo slijedeću strukturu učešća u ukupnim prihodima |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 62 <-- 62 --> PDF |
inozemnog i domaćeg lovnog turizma kao i drugih prihoda koji se ostvaruju u lovnom gospodarenju: — članarina članova lovačkih organizacija 10% — lovni turizam — odstrelne takse i lovni dani 39% — prodaja mesa žive divljači 26% — prodaja žive divljači 3% — ostale lovne usluge 3% — ostali prihodi (radne akcije i donacije) 19% Ukupno 100% Od ukupnih prihoda ostvarenih na razini Hrvatske godine 1986. na prihode od direktnog lovnog gospodarenja otpada 68°/o svih prihoda. Lovački savez Hrvatske 1987. godine procijenio je da tercijarne djelatnosti u svezi sa svim navedenim, ostvaruju godišnje još 40% prihoda (9). ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Sadašnje stanje u lovnom turizmu i očekivanja Za plansko razdoblje 1991—95. nije donesen srednjoročni plan na razini Hrvatskog lovačkog saveza zbog agresije na Hrvatsku. Globalni planski zadaci iz lovnog gospodarenja predloženi su putem nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Nametnuti rat Hrvatskoj uzrokovao je stradanja znatnog broja divljači, a time je i ponuda za inozemni lovni turizam manja. Na gotovo 1 3 okupirane lovne površine danas ne postoji lovno gospodarenje. U ovoj godini predstoji sređivanje i analiza naturalnih i financijskih pokazatelja o gubicima u lovstvu pa i u lovnom turizmu. U neovisnoj državi Hrvatskoj u tijeku su promjene u društveno-ekonomskim odnosima. Stoga će se i politika lovnog gospodarenja morati temeljiti na novim odnosima. Za lovno gospodarenje posebno je značajan ustavni položaj divljači, koja uživa posebnu zaštitu kao dio prirode. Divljač je državno vlasništvo. Politika pretvorbe vlasništva ili upravljanja državnom imovinom obuhvatit će i lovnoproizvodne djelatnosti pa tako i lovačke organizacije. Ipak je i u ovim teškim vremenima zapaženo vraćanje lovaca-turista u hrvatska lovišta. S njima se polako vraća i nada u kontinuitet ostvarivanja inozemne lovnoturističke klijentele. Javljaju se imućni poslovni ljudi, domaći i inozemni, s nakanom da ulažu u razvoj lovstva. Taj trend je pozitivan pod uvjetom da su ugovorni odnosi čvrsto utemeljeni na zakonskim odredbama i pravilnicima o lovnom gospodarenju. Ako novac bude presudni čimbenik u gospodarenju s divljači u prirodi, tada postoji ozbiljna opasnost za krupne pogreške. Takve mogućnosti narušavanja ravnoteže u ekosustavu sprečavat će lovna inspekcija uz pomoć struke i znanosti. Za lovstvo su zanimljive ponude angažiranja kapitala bez značajnijeg financijskog interesa. U tom slučaju struka i dalje može neometano usmjeravati sve elemente strukture populacija divljači. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 63 <-- 63 --> PDF |
U narednom razdoblju treba očekivati dosta problema radi davanja pravih odgovora na pitanja prava na lovište, prava na lov, prava na divljač kao državnu imovinu i prava na trofeje divljači. Dio toga riješit će i Zakon na ispravno snalaženje u novim odnosima pri stjecanju određenih prava za ostvarivanje lovne rekreacije. Pri tome treba imati na umu sve pozitivne učinke i napore koje su hrvatski lovci iskazivali dobrovoljno se angažirajući u lovnom gospodarenju. LITERATURA 1. Andrašić , D. (1954): Ekonomska analiza gospodarenja državnih lovišta u NR Hrvatskoj i njihova osnovna problematika. Lovačka revija 1:64—73. Zagreb. 2. Alapić , M. (1992): Agresor ubija i ptice, Šumarski list 3-4:112, Zagreb. 3. Beni g er, J. (1959): Lov kao privredna grana u Sloveniji, Lovačka revija 4:6—8, Zagreb. 4. Bogdanov , B. B. (1965): Voprosi ohotničego hozjajstva SSSR — Osnovi vodenija ohotničego hozjajstva v SSSR, str. 3—13, Moskva. 5. Brna, J., E. Pasa & B. Urošević (1989): Poremećaji dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena u lovištu LŠG »Jelen«, pod pritiskom visoke lovnoturističke potražnje i realizacije, Šumarski list 1-2:27—38, Zagreb. 6. Bubenik , A. B. (1970): Welche Faktoren werden als Ursache von Schaelschaden angestehen, »Der Anblick«, Heft 5—6, Graz. 7. Car, Z. (1955): Razvoj rogova divljači, Lovački priručnik, Lovačka knjiga, Zagreb. 8. Kraljić , B. (1963): Lovni turizam, materijali za III. stupanj studija na Fakultetu ekonomskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Str. 1—102, skripta, Zagreb. 9. Lovački savez Hrvatske (1987): Lovni turizam i lovnoturistička ponuda i potražnja, br. 1207:9—23, Zagreb. 10. Lovački savez Hrvatske (1987): Srednjoročni plan, str. 1—40, Zagreb. 11. Raguž , D. (1978): Financijska odstrelna zrelost jelenske divljači. Disertacija, Zagreb. 12. Raguž , D. (1992): Procjena lovačke opreme te kalkulacija odnosnih godišnjih troškova za lovstvo u Hrvatskoj, Šumarski list 1-2:87—96, Zagreb. Die Forschungen der Jagđtourismus in Republik Kroatien Zusammenfassung Nach dem Zweiten Weltkrieg war es mehrere Jahre ausländischen Jagern nicht erlaubt (verboten) in damaligen Jugoslawien zu kommen. Vom Jahre I960—1970 erlebte der Jagdtourismus in Kroatien einen grossen Aufschwung. Zu dieser Zeit hatte Republik Kroatien das beste Angebot im Wild, wie im Umfang, so auch der Qualität. Nach diesem Aufschwung blieb auf einmal der ausländische Tourismus aus, denn es wurde ohne Kontrolle (Aufsicht) gejagt, um möglicht mehr Devisen zu erwerben. Einige Jahre vor der Agression an Kroatien erlebte der ausländische Jagdtourismus wieder einen bedeutenden Aufschwung. Im Jahre 1986 wurde auf dem Grund finanzielen Forschungen festgestellt, dass man von ausländischen Jagdtourismus 6 915 114 DEM bekamm, während der einhemische Jagdtourismus 1 149 681 706 HRD gab. Mit der Agression an Kroatien blieb der Jagdtourismus aus. Das Wild wurde dezimiert, 1/3 des Jagdfebietes wurde von den Feinden okupiert. Im Jahre 1992 besuchen uns ausländische ager — Touristen. Kroatische Jagdgebiete die nicht okupiert sind, bieten den |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Jagdtouristen allerlei Wild, das in unserem Land lebt. Dabei gibt es weniger Wihol als es saust möglich ware, wenn Jagdgebiete wie das (Staats) gut »Bilje«, dann Sriem und Slavonien nicht okupiert waren. Wir haffen, es werden bald diese Gebiete wieder zu Kroatien und ihren Eigentumer gehören. SURADNICI ŠUMARSKOG LISTA! Iz UPUTA koje se objavljuju na zadnjoj stranici Šumarskog lista, upozoravamo na onu, da rukopis treba biti napisan s PROREDOM tj. da na stranici bude najviše 30 redaka. Takav razmak potreban je ne samo zbog lakšeg čitanja urednika, lektora i slagara, nego i zbog slobodnog prostora za eventualne umetke pojedinih riječi lektora. Također je potrebno da slova ne budu blijeda tj. treba koristiti neispisanu vrpcu, U protivnom Uredništvo zadržava pravo rukopis vratiti na prijepis. |