DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— »Generalturist« — Osijek — »Generalturist« — Križevci — »Meteor« — Čakovec 3. »Istraturist« — Umag 4. »Drvo« — Rijeka 5. Novoosnovana agencija »Sloga« — Đurđevac 6. Lovno-šumarsko gazdinstvo Beograd — Bilje 7. »Hoteljersko ugostiteljska RO« — Grubišno Polje 8. Nacionalni park »Plitvice« 9. »Zelendvor« Lovno-uzgojna i turističko-ugostiteljska RO — Varaždin. Gornje organizacije dostavile su statistička izvješća s naturalnim financijskim pokazateljima na kojima se temelji ovo istraživanje. Stalna ili povremena poslovna suradnja u lovnom turizmu obavlja se s agencijama: »Emona-Globtour«, »Dalmacijaturist« i »Atlas«, koje upućuju lovce u »Lovac« i »Generalturist«, kao i »INA-tours«. S područja drugih republika bivše Jugoslavije bez uže suradnje s ostalim agencijama povremeno su djelovale agencije »Kompas« Ljubljana, »Centroturist « iz Beograda i »Lovotours« Novi Sad. Najveći dio ribnjačarskih površina zastupa u lovnom turizmu Poslovna zajednica slatkovodnog ribarstva nekadašnje Jugoslavije — Zagreb, sada »Astra« Zagreb. Postoji i privatni kliring u ovoj oblasti koji se temelji na »akcijama« pojedinaca uz snubljenje lovnih turista na saobraćajnim punktovima, odvođenje u lovište te naplatu »u vlastiti džep«, pa čak i podjelu novca s neodgovornim ljudima. Valja naglasiti da se gotovo 70% tog lovnoturističkog prometa odvija na području Republike putem »Generalturista«, »Lovca« i »Istraturista«. Radne organizacije koje se bave lovnim gospodarenjem plasiraju putem lovnog turizma oko 90°/o odstrijelnog fonda, a lovačka društva — samo oko 5%>. Zadovoljavajuće rezultate u lovnom turizmu postižu Bjelovarska i Varaždinska regija. Najbolje rezultate postižu lovišta s područja Istre. Valja voditi računa da se lovni turizam u nas sve više orijentirao na krupnu divljač, a sve manje na sitnu divljač i na divlje svinje. Očito je da u lovačke organizacije teško prodire izvozna orijentacija čitavog društva, te da općinski organi uprave ne vode dovoljno računa o razvitku lovstva i njegovoj orijentaciji kao grane privredne djelatnosti. Uzroci takva stanja su i privatizacija društvene imovine, neke sustavne mjere propisane od strane tadašnje države i nekih susjednih zemalja. Već duže vrijeme putem nadležnih organa postavljaju se zahtjevi da se lovstvu kao grani djelatnosti dade status izvozne privrede, a izvoz divljači putem odstrijela da se tretira kao izvoz roba (a ne usluga). Nadalje, da se putem društvenih instrumenata iznađu poticajne mjere kreditiranja i razvoja u skladu s mjerilima i normativima razvitka lovnog gospodarenja kao i da se odredi status lovstva unutar dugoročnog razvoja turističke privredenaše Republike. Nužno je, također, riješiti problem limita unošenja lovačke municije po ino-lovcu kao i problem limita uvoza njegove divljači u njegovu zemlju, te problem izdavanja zdravstvenih uvjerenja od strane naše veterinarske službe. |