DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Lovni turizam temelji se na velikim potencijalnim mogućnostima naše Republike za savršenije lovno gospodarenje. Ono se prostire na oko 5 400 000 ha. Puni kapacitet lovišta ostvaruje se jedva na oko 10% lovnih površina. Ostatak od 90°/» lovnih površina koristi se zasad samo sa 10—15% mogućeg lovnogospodarskog kapaciteta. Lovištima gospodare lovačka društva, a radne organizacije šumarstva i druge jedva na oko 10% lovnih površina, koje često predstavljaju rasadišta divljači tj. bogata lovišta za inozemni lovni turizam u našoj Republici. Realno je za očekivati da se iz lovišta inozemnim lovcima- turistima mogu pružiti usluge oadstrijela samo ako postoji višak biološke reprodukcije divljači nad vlastitim potrebama domaćih lovaca. Prema tome lovni turizam je funkcija relativnog obilja divljači kao rezultata naprednog lovnog gospodarenja. Smjernice razvitka lovstva 1986—1990. godine predviđale su razvitak fonda divljači do punog kapaciteta lovišta, i to osobito za jelensku divljač, srnu, zeca, fazana i trčke, te izgradnju reprocentara za pojedine vrste krupne i sitne divljači kao i ograđenih uzgajališta i lovišta. Nužno je naglasiti da se pri gotovo svim vrstama divljači radi uglavnom o povećanju brojnog stanja na »praznim« lovnim područjima pa je stoga porast fonda relativno polagan. Nažalost, nametnuti nam rat nije dopustio da se predviđene smjernice dosad i ostvare. Da bi se ostvario predviđeni razvoj po završetku rata nužne su investicije za osnivanje reprocentara, intenzivnih uzgajališta krupne i sitne divljači, za uređivanje lovišta, nabavke žive divljači zbog poboljšanja uzgojnih svojstava divljači, obučavanje i školovanje lovnostručnih kadrova, razvoj lovne kinologije i razvoj znanstveno-istraživačkog rada. Predloženi novi Zakon o lovstvu predviđa izmjene prava na lovišta. Tim odredbama šumarske radne organizacije upravljale bi znatno većim lovnim površinama u odnosu na sadašnjih 10%. UVJETI RAZVOJA LOVNOG TURIZMA NA PODRUČJU HRVATSKE Izvještaj o realizaciji odstrela ohrabruje. Povećava se odstrijeljeni broj grla krupne divljači na temelju povećanja biološke reprodukcije koja se temelji na povećanju broja grla matičnih fondova krupne divljači. Te pozitivne učinke u lovnom gospodarenju i napore u očuvanju prirode zasjenjuju nedostaci subjektivne i objektivne naravi. Lovni turizam, uz članarinu, glavni je izvor financiranja radova u lovnom gospodarenju. Da bi povećali materijalnu osnovu lovnog turizma, praksa i znanost moraju utjecati na ublažavanje manjkavosti: 1. Stanje fondova divljači i lovnoga gospodarenja u lovištima lovačkih društava ne zadovoljava: na oko 80% lovnih površina ne postoji ni 20% potencijalnog fonda divljači. 2. U njima se divljač kao društvena imovina koristi prima facie bez tržišne naknade, te se stoga prelijeva u privatnu imovinu, smanjujući ponudu na lovnoturističkom tržištu. 3. Odsutnost financijskih izvora pogodnog kreditiranja i davanja bespovratnih novčanih sredstava za unapređivanje lovstva pa i lovnog turizma. Namjenska sredstva članova Lovačkovg saveza Hrvatske i iz budžeta Republike pokazala su se nedovoljnima. |