DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 62 <-- 62 --> PDF |
inozemnog i domaćeg lovnog turizma kao i drugih prihoda koji se ostvaruju u lovnom gospodarenju: — članarina članova lovačkih organizacija 10% — lovni turizam — odstrelne takse i lovni dani 39% — prodaja mesa žive divljači 26% — prodaja žive divljači 3% — ostale lovne usluge 3% — ostali prihodi (radne akcije i donacije) 19% Ukupno 100% Od ukupnih prihoda ostvarenih na razini Hrvatske godine 1986. na prihode od direktnog lovnog gospodarenja otpada 68°/o svih prihoda. Lovački savez Hrvatske 1987. godine procijenio je da tercijarne djelatnosti u svezi sa svim navedenim, ostvaruju godišnje još 40% prihoda (9). ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Sadašnje stanje u lovnom turizmu i očekivanja Za plansko razdoblje 1991—95. nije donesen srednjoročni plan na razini Hrvatskog lovačkog saveza zbog agresije na Hrvatsku. Globalni planski zadaci iz lovnog gospodarenja predloženi su putem nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Nametnuti rat Hrvatskoj uzrokovao je stradanja znatnog broja divljači, a time je i ponuda za inozemni lovni turizam manja. Na gotovo 1 3 okupirane lovne površine danas ne postoji lovno gospodarenje. U ovoj godini predstoji sređivanje i analiza naturalnih i financijskih pokazatelja o gubicima u lovstvu pa i u lovnom turizmu. U neovisnoj državi Hrvatskoj u tijeku su promjene u društveno-ekonomskim odnosima. Stoga će se i politika lovnog gospodarenja morati temeljiti na novim odnosima. Za lovno gospodarenje posebno je značajan ustavni položaj divljači, koja uživa posebnu zaštitu kao dio prirode. Divljač je državno vlasništvo. Politika pretvorbe vlasništva ili upravljanja državnom imovinom obuhvatit će i lovnoproizvodne djelatnosti pa tako i lovačke organizacije. Ipak je i u ovim teškim vremenima zapaženo vraćanje lovaca-turista u hrvatska lovišta. S njima se polako vraća i nada u kontinuitet ostvarivanja inozemne lovnoturističke klijentele. Javljaju se imućni poslovni ljudi, domaći i inozemni, s nakanom da ulažu u razvoj lovstva. Taj trend je pozitivan pod uvjetom da su ugovorni odnosi čvrsto utemeljeni na zakonskim odredbama i pravilnicima o lovnom gospodarenju. Ako novac bude presudni čimbenik u gospodarenju s divljači u prirodi, tada postoji ozbiljna opasnost za krupne pogreške. Takve mogućnosti narušavanja ravnoteže u ekosustavu sprečavat će lovna inspekcija uz pomoć struke i znanosti. Za lovstvo su zanimljive ponude angažiranja kapitala bez značajnijeg financijskog interesa. U tom slučaju struka i dalje može neometano usmjeravati sve elemente strukture populacija divljači. |