DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 65 <-- 65 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*232.1 (Conif.) Sum. list CXVI (1992) 447 USPJELA KULTURA ZELENE DUGLAZIJE U ISTRI Radenko MARUŠIĆ* SAŽETAK. U predjelu Kontija Šumarije Poreč od 1962. do 1965. godine podignuto je oko 150 ha intenzivnih kultura borova (borovac, brucijski, crni i korzički) te zelene duglazije. U ovom radu prikazan je uspjeh pojedinih vrsta s posebnim naglaskom na duglaziju kao najuspješniju. Na zapadnom dijelu šumskog područja Kontija u Šumariji Poreč od 1962. do 1965. godine podignuto je oko 150 ha intenzivnih kultura borova: borovca (Pinus strobus L.), brucijskog (Pinus brutia), zatim crni bor (Pinusnigra Arnold), i korzički (Pinus nigra ssp. laricio Poir.) te zelene duglazije (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch, et Gr. — u daljnjem tekstu duglazija). 1. U cilju usporedbe ekoloških uvjeta i proizvodnje drvne mase između prirodnog areala i ove kulture, najprije nekoliko podataka o prirodnom arealu. Zelena đuglazija je drvo sjevernoameričkog kontinenta na njegovoj pacifičkoj strani i prostire se između 36° i 53° sjeverne geografske širine, odnosno, od sjeverne Kalifornije na jugu do Britanske Kolumbije na sjeveru. To je područje sa srednjom godišnjom temperaturom od 7,2 do 12,8 °C, time da srednja temperatura iznad 10 °C traje 5—6 mjeseci; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznosi 17 °C, a zimski minimum može se spustiti i do —32 °C. Godišnje oborine na području gospodarskih šuma iznose od 500 do 2250 mm, a iznad tog područja, do visinske granice rasprostranjene duglazije, i do 3000 mm. Najbolje joj odgovaraju tla različite strukture na dubokim propusnim ilovačama. Teško propusna tla ili s takvim slojem blizu površine nisu pogodna za njezin uzgoj. Na najboljim staništima godišnji prosječni prirast u dobi od 100 godina iznosi 13,50 m:i/ha. 2. Lokalitet intenzivne kulture duglazije nalazi se na položaju 45°15´ sjeverne geografske širine i 11°30´ istočne geografske dužine od Pariza. Nadmorska visina cea 100 m. U 12 km zračno udaljenog Poreča (na zapadu) srednja godišnja temperatura iznosi 14 °C, srednja u srpnju mjesecu 25 °C, a minimalna rijetko kada ispod —10 °C. U razdoblju od 1923. do 1954. godine godišnji prosjek oborina u Poreču iznosio je 822 mm, a u Rovinju, 8 km istočno od Kontije, u razdoblju od 1928. do 1954. godine 784 mm; obo* Radenko Marušić, viši šum. tehničar, Poreč, Trg slobode 8 |