DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Šumarije Poreč), crnog bora starosti 2—3 godine (iz rasadnika Šumarije
Pazin), korzičkog bora starosti 2 godine (iz rasadnika Šumarije Pazin),
duglazije 2 godine (iz rasadnika Šumarskog instituta Jastrebarsko). Primanje
posađenih sadnica bilo je 95%.


Pet posto neprimljenih biljaka prve jeseni nadomješteno je novim. Tijekom
četiri godine oko mladih biljaka uklanjan je korov, ali ne i između
redova. Kada su biljke odrasle zubu puštane su ovce na pašu kao jedna
od preventivnih mjera od požara. Štetnika i bolesti nije bilo osim nešto
od srneće divljači.


Rast kulture bio je vrlo dobar, što pokazuju i prosječni godišnji prirasti
utvrđeni 1987. godine koji su iznosili za:


borovac 16,36 nr´/lia,
brucijski bor 17,70 nr´/ha,
crni bor 10,08 m3/ha,
korzički bor 17,91 m:i/ha,
duglaziju 19,31 nrVha.


Drvna masa duglazije i borovca obračunata je po tablicama Prof. D.
Klepca , a za ostala tri bora po tablicama Ing. Sur i ča s dvostrukom
interpolacijom.


3. Kako je ova, Kontijska, sastojina intenzivne kulture duglazije do
sada najveća na Jadranskom području, sijedi još nekoliko podataka.
Prema informaciji uvoznika sjemena SEMESADIKA iz Mengeša (Ing.
Lađo Klemenčić) , sjeme duglazije potječe iz Britanske Kolumbije, odnosno,
graničnog područja Kanade i Sjedinjenih sjevernoameričkih država,
a biljke su uzgojene u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom
i isporučene po Dr. Mariji H a 1 a m b e k.


Struktura sastojina u doba snimanja, a nakon proreda obavljenih 1988.


godine, dakle nakon utvrđivanja prosječnog prirasta neprorjeđene sastojine,
prikazana je sljedećim podacma:
Broj
stabala
Promjer
cm
Prosječna
visina m
4
12
20
12
18
16
2
1
14
18
22
24
28
30
35
36
13,5
14,0
14,5
15,0
1.5,5
15,5
16,0
16,0
Ukupno 85


Srednji prsni promjer iznosi 27,2 cm
Srednja visina 15 m.


4. Po elaboratu su ostvareni svi predviđeni rezultati. Perostaje da se vide
prednosti i nedostaci. Bitno je sada dati ocjenu pojedine vrste drveća
koje najbolje rastu i prinose. Na ovom području svakako najbolje rezul