DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*232 i-453 (Salix alba L.) Sum. list CXVI (1992) 451 KRATAK OSVRT NA POJAVU NEKIH DEFOLIJATORA IZ REDA COLEOPTERA NA BIJELOJ VRBI (Salix alba L.) KOD LIPOVLJANA Ivo LOVRIć* SAŽETAK: Na području Šumarije Lipovljani osnovane su kulture bijele vrbe (Salix alba L.) 5 ciljem privođenja kulturi teških zamočvarenih tala i stvaranja mogućnosti osvajanja tih tala plemenitijim listačama (poljski jasen). Tijekom 1988., 1989. i 1990. godine u tim kulturama je registrirana pojava štetnika defolijatora iz reda Coleoptera, familije Chrysomelidae. U ovom osvrtu prikazan je kratak opis morfoloških i bioloških karakteristika spomenutih štetnika, te intenzitet počinjene štete. UVOD Rod Salix na preko 300 svojih vrsta prirodno je rasprostranjen na gotovo cijeloj kugli zemaljskoj. Kroz dugi vremenski period, od gornje krede, od kada prema pronađenim fosilima potječu neke vrste do danas, izdiferencirao se glede uvjeta za razvoj veliki broj vrsta u formi drveća, grmova, polugrmova pa i zeljastih oblika (Salix herbacea L. na krajnjem sjeveru). U povoljnijim uvjetima za razvoj, a takvi su kod nas, rastu stablaste i grmolike forme vrba, čineći čiste vrbike ili pak mješovite sastojine s drugim vrstama drveća. Rod Salix je sustavno raščlanjen u 5 sekcija i to: Viminales, Fragiles, Purpureae, Capreae i Glaciates. Bijela vrba pripada sekciji Fragiles. Rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi sve do Norveške te u Aziji i sjevernim dijelovima Afrike do 900 metara nadmorske visine. Gospodarski značaj bijele vrbe Bijela vrba može u povoljnim ekološkim uvjetima narasti do 30 metara visine i preko 100 cm u prsnom promjeru u formi vrlo lijepog stabla s kvalitetnim punodrvnim deblom. Zahvaljujući vrlo velikoj toleranciji na vlaženje i zamočvarivanje tla, bijela vrba nastanjuje najniža poplavna područja, sve do donje granice šumske vegetacije. Unazad dvadesetak godina kod nas (K r s t i n i ć, Zagreb; Institut za topolarstvo , Novi Sad) su započela znanstvena istraživanja na oplemenjivanju bijele vrbe i selekcioniranju najboljih klonova. Tako danas po * Mr. Ivo Lović, dipl. inž. šum. Novska, Zagrebačka 39 |