DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Lipovljana u 71. odjelu na mladom lišću bijele vrbe koje je potjeralo nakon
što je prvo ovogodišnje potpuno uništila žuta zlatica (Melasoma vigintipunctata
Scop.).


Melasoma populi L.


Poznatija je kao štetnik defolijator topola, naročito mladih tek osnovanih
kultura (odjel 111. g. j . »Grede Kamare« kod Jasenovca 1982. godine).


Imago je jajolikog oblika, crno-plave metalne boje, dužine oko 10 mm,
jednoliko crvenog pokrilja, s tamnim obrubom na kraju. Ličinka je svijetlija
blijedo-žućkasta, crne glave, nogu i bradavica pravilno raspoređenih
duž tijela.


Kukuljica je tamno-žućkasta, visi na lišću pričvršćena abdomenom.
Ženka nakon kopulacije u proljeće odloži oko 1000 u gomilicama po
20—30 komada jaja. Za oko 10 dana iza toga eklodiraju ličinke koje skeletiraju
lišće držeći se u grupama. Stadij ličinke traje oko 20 dana a zatim
se kukolje. Kukuljice se zalijepe vrhom zatka za lišće. Za oko 15 dana od
kukuljenja eklodiraju imaga nove generacije. Po Živojinović u (1968.;
godišnje se razvijaju do 3 generacije.
Tijekom 1988. godine registrirane &u štete ali manjeg intenziteta nego
od Galeruca Uneola Fb.


Melasoma saliceti Wsw.


Brojnost ove zlatice bila je veća nego Melasoma populi u 71. i 77. odjelu
u g. j . »Josip Kozarac«. No i pored toga štete nisu bile velike mada se ova
vrsta svrstava među najznačajnije štetnike roda Salix (K o v a č e v i ć, 1956.,
Niisslin-Rhumbler , 1927.). Morfološke karakteristike ove zlatice slične
su karakteristikama Melasoma populi, s tim što je imago nešto manji (7—
—9 mm). Biologija im je također slična.


Melasoma tremulae F.


Nađena je 1988. godine u kulturi bijele vrbe na gore navedenim objektima,
a također i na mladoj kulturi crne topole kod Jasenovca 1982. godine.
Imago je 6—9 mm dug. Boja tijela je tamna, modro-zelena. Pokrilje je crvene
boje bez crnog obruba na vrhu. Vratni štitić ima sa strane po jedno duguljasto
udubljenje (K o v a č e v i ć, 1956.). Kornjaš prezimljuje u gornjem
sloju tla. U proljeće nakon listanja biljke hraniteljice ženke polažu žućkasta
jaja u duguljastim gomilicama na donju stranu lišća. Prva generacija ženki
odlaže oko 220 a druga oko 330 komada jaja (Vajda, 1974.). Nakon 8—10
eklodiraju ličinke koje skeletiraju lišće a tri se tjedna nakon toga kukulje.
Stadij kukuljice traje oko 10 dana, zatim eklodiraju kornjaši te hraneći se
perforiraju lišće biljke hraniteljice. Do kraja godine najčešće se razvije još
jedna generacija i to već u rujnu (Niisslin-Rhumbler, 1927.).


Opažanjima provedenim 1988. godine nije utvrđena visoka gustoća populacije
M. tremulae pa ni štete nisu bile od većeg značaja. Ovdje se spominje
jer se u stručnoj literaturi (Kovačević , 1956.) svrstava među značajnije
štetnike roda Salix.