DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Melasoma viginitipunctata Scop. Opažanja provedena 1988. godine kod Lipovljana pokazala su da je ta zlatica vrlo opasan štetnik-defolijator vrbovih kultura (SI. 1). S druge strane podaci u stručnoj literaturi o štetnosti su dosta različiti. Tako Kovačevi ć (1956.) piše da ne pričinjava značajnije štete unatoč čestoj pojavi. Ž i v o j i n o v i ć (1968.) također spominje roga štetnika ali bez posebnog osvrta na njegovu štetnost. Vajd a (1974.) uspoređuje štetnost te zlatice sa štetnošču crvene jasikove zlatice (M. tremulae F.). U inozemnoj stručnoj literaturi taj se štetnik ubraja među vrlo opasne. Tako Brassier (1921.) cit. Nüsslin-Rhumbler (1927.) navodi, da se južno od Miinchena javio u takvoj masi da je pored vrbe golobrstom uništeno i lišće ostalih bjelogoričnih vrsta drveća. Schwenk e (1974.) također smatra tu zlaticu značajnim štetnikom prije svega na vrstama roda Salix. Isti autor navodi da se javlja u gotovo cijeloj Europi. U srednjoj i sjevernoj Europi javlja se rijeđe, dok je češća i masovnija pojava u južnoj Europi, naročito za sušnih godina. Prema Schwenkeu (1974.) kornjaš M. vigintipuncHita je 6,5—8,5 mm dug. Pokrilje je žute ili crvene boje sa crnim obrubom i 20 duguljastih crnih pjega. Boja tijela, glave i vratnog štitića je metalno-crna, a štitić je obrubljen žutom bojom. Ženka odlaže svoja narančasta jaja na donju stranu lista u grupice po 30 komada. Ličinke se hrane držeći se u grupicama i kukulje po završetku svoga razvoja. Pretpostavlja se da ima najmanje dvije generacije godišnje. Štete koje je počinila 1988. godine vrbovim kulturama kod Lipovljana zaista su velike. Kornjaši i ličinke obrstile su lišće na oko 15 ha kulture bijele vrbe. Mladi su se izbojci zbog toga posušili. Početkom srpnja potjeralo je novo lišće, ali je i ono uništeno kornjašima i ličinkama te zlatice i Galeruca lineola Fb. Zlatica Melasoma vigintipunetata Scop. zbog svoje izuzetne štetnosti zaslužuje posebnu pažnju glede izučavanja njene biologije i ekologije, uzroka masovne pojave, štetnosti i metoda suzbijanja u našem podneblju. Phylodecta vulgatissima L. Imago (kornjaš) 4—5 mm, zelenkasto-plave ili plave boje i tijela i pokrilja. Ženke rano u proljeće polažu svoja žutosmeđa jaja u dvoredu na donju stranu lista 1—3 godišnjih izbojaka. Ličinke skeletiraju lišće držeći se u grupicama, a po završetku svoga razvoja silaze sa stabala i kukulje se u gornjem sloju tla. Nakon 19-dnevnog stadija kukuljice roje se kornjaši. Ima dvostruku generaciju, a u povoljnim uvjetima za razvoj moguća je i treća generacija. Kornjaši prezimljuju u tlu, u pukotinama kore te između pupova i pršljenova grana. Taj štetnik je naročito opasan za košaračku vrbu (Salix viminalla L.), gdje zbog golobrsta može izazvati sušenje. Gradacija toga štetnika rijetko traje duže od dvije godine. U kulturi bijele vrbe kod Lipovljana gustoća populacije tijekom 1988. god. nije bila visoka, pa ni štete nisu bile značajne. Ipak se ovdje spominje jer se ona masovno zna javiti kako u kulturama vrba tako i crne topole. |