DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Plagiodera versicolora Laichart Tijekom opažanja 1988. godine evidentirana je u kulturi bijele vrbe u 77. odjelu g. j . »Josip Kozarac« kod Lipovljana i to u nešto većem broju te su i štete bile značajnije. Njene glavne morfološke karakteristike su slijedeće: Kornjaš je crno- modre boje. Dugačak je 3—4 mm. Boja pokrilja je zeleno-modra ili ljubičasta. Ličinke su tamno-sive s gornje strane, a s donje svijetlije, bjelkaste. Glava im je sjajne, crne boje. Na hrptu im se nalaze 4 tamne linije. Poznata je kao vrlo čest šetnik vrba ali i topole, rado napada naročito sivu i kanadsku topolu te jablan. Aktivnost započinje u proljeće u travnju kada kornjaši nakon izlaska iz zimskih skrovišta započinju sa defolijacijom tek potjeralog lišća biljke hraniteljice. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja na donju stranu lišća u grupice po 20 komada. Potom eklodiraju ličinke koje se hrane oko 14 dana a žalim se zakukulje. Taj štetnik ima u našem podneblju trostruku generaciju, a imaga se mogu naći još i u listopadu mada u manjem broju. ZAKLJUČAK Bijela vrba (Salix alba L.) već danas ima sve veći značaj i za šumarstvo općenito i za drvnu industriju. Taj će značaj biti sve veći, a u prilog tome govore i rezultati postignuti oplemenjivanjem i selekcioniranjem novih klonova vrbe te podizanje i uzgoj njenih kultura. Velik broj štetnika roda Salix svakako je dovoljan razlog da se neovisno o tome kako su sada pojedini od njih tretirani u stručnoj literaturi, detaljnije istraže glede njihove biologije i ekologije te da se utvrdi najpogodniji način njihovog suzbijanja. Tijekom opažanja utvrđeno je da posebnu pažnju zaslužuju zlatice Melasorna vigintipuctata Scop. i Galeruca lineola Fb. Prva se pokazala izrazito štetnom za bijelu vrbu i neophodno je detaljnije proučavanje njenog razvoja u našim uvjetima. Pritom treba imati na umu navod Schwenke a (1978.) da ta zlatica čini veće štete sušnih godina. Galeruca lineola Fb. se »za sada« pokazala manje štetnom od prve, ali također zaslužuje više pažnje entomologa. Štete koje su na kulturi bijele vrbe kod Lipovljana počinile u ovom osvrtu navedene vrste zlatice tijekom 1988. godine nisu zanemarive, te ih u buduće treba pažljivije pratiti. LITERATURA Jodal , I., Tomović, Z. (1985): Prvi reezultati proučavanja osjetljivosti nekih klonova vrba stablašica na napad Helicomyia Duf. Topola br. 145—146, Novi Sad. Kovače vic, Ž. (1956): Primjenjena entomologija, III. knjiga, Zagreb. Krstinić , A. (1976): Variabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe (Salix fragilis L.). Glasnik za šumske pokuse, br. 19, Zagreb. i\ rslinić , A. (1980): Mini-monografija o bijeloj vrbi (Salix alba L.), Topola, br. 115—116, Novi Sad. |