DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Slika 2. Kraljev dvorac u cedrovoj šumi kod mjesta Ifrane (Foto: I. Mikloš) UVOZ DRVA — IZVOZ PLUTA Marokanske šume ne mogu ni približno podmiriti domaće potrebe za drvom, pa se ono mora uvoziti u velikim količinama. Tako je npr. u 1971. godini uvezeno 253.470 m:l tehničke oblovine i 215.360 m3 piljenica, a predviđa se da će te potrebe do 2000. godine narasti na ukupno 4 milijuna m:1 drva. To je razumljivo ako se uzme u obzir veliki prirast stanovništva, a treba imati u vidu i to da marokanske šume daju relativno malo tehničkog drva. Za pilansku su preradu praktički prikladni samo cedar i čempres. Oko 3/4 drvne mase otpada na ogrjev. Ipak, Maroko jedan dio svog šumskog bogatstva izvozi. No to nije drvo nego pluto. Godine 1971. količina izvezenog pluta, sirovog i obrađenog, iznosila je 27.550 tona. Izraženo u novcu, to je oko 1/6 uvezenog drva. Hrast plutnjak (Quercus saber) raste od prirode u zemljama zapadnog Mediterana, na ukupnoj površini od oko 2,5 milijuna hektara. Najviše ga ima u Portugalu i u Španjolskoj, a zatim u Alžiru, Maroku, Francuskoj, Tunisu i Italiji (si. 3). Rijedak je u Grčkoj, Albaniji i Turskoj. U našem primorju mogu se naći samo pojedinačna, i to uzgojena stabla. Šume hrasta plutnjaka dobro uspijevaju na nadmorskim visinama od 0 do 1.000 metara. U njima pridolaze i neke druge vrste drveća kao što su crnika, kanarski i pirenejski hrast, zatim pitomi kesten, rogač, planika, šmrika i dr. Postoje uglavnom dva tipa tih šuma. U montanim i submontanim područjima na strmim terenima one su guste, a u ravnicama puno rjeđe. Sa |