DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 81     <-- 81 -->        PDF

slabije uspijeva. Tako se površina pod tim vrstama postupno povećava na
račun plutnjaka, pa je predviđeno da ove, 1992. godine plutnjak bude sačuvan
na svega 45°/o ukupne površine.


Pluto je i nadalje veliko bogatstvo Maroka. Ono će to ostati i tada kad
njegove šume budu u stanju same podmirivati domaće potrebe, a to bi trebalo
biti oko 2000. godine, ako se realizira »Nacionalni plan pošumljivanja«,
donesen 1970. godine.


NACIONALNI PLAN POŠUMLJIVANJA


Od 1970. godine sve su akcije pošumljivanja u Maroku integrirane u jedinstveni
i opsežni gospodarski i socijalni program pod nazivom »Nacionalni
plan pošumljivanja«.


Prema glavnoj namjeni budućih šuma, one su svrstane u tri kategorije:


— Proizvodn e šume , namijenjene proizvodnji drva. Umjesto eukaliptusa,
kojim se uglavnom pošumljivalo do 1960. godine, planom se predviđa
veći udio četinjača. Tako bi do 2000. godine četinjačama bilo pošumljeno
470.000 ha, a listačama 70.000 ha.
— Zaštitn e šume , namijenjene zaštiti tla ili samih tih šuma, od
zloupotreba lokalnog stanovništva, uzimajući ipak u obzir njegove opravdane
potrebe, kao što su npr. ogrjevno drvo, materijal za motke, stočna hrana i
dr. U tu svrhu bit će do 2000. godine pošumljena površina od 200.000 ha.
— Rekreacijsk e šume , namijenjene stvaranju zelenih površina
blizu gradova, turističkih naselja i plaža. Do 2000. godine te će se površine
povećati za 10.000 ha.
U 30-godišnjem razdoblje bilo bi dakle, prema »Nacionalnom planu pošumljivanja
«, pošumljeno 750.000 ha zemljišta.


Najvažnije vrste kojima se pošumljuje su slijedeće:


Pinus halepensis Acacia syanophylla


P. canariensis Eucalyptus camaldulensis
P. pinaster var. maghrebiana E. gomphocephala
P. pinaster var. atlantica Eucalyptus spp. (razne kserofilne
Cedrus atlantica vrste)
Cupressus sempervirens var. Opunlia ficus indica
atlantica Atriplex halimus
Iz popisa se vidi da se među crnogoričnim vrstama nalaze i domaći varijeteti
primorskog bora, pinije i čempresa (var. atlantica, odn. maghrebiana).


Pronalaze se i nove mogućnosti pošumljivanja. U tu svrhu Šumarski institut
u Rabatu izradio je dugoročni program istraživanja oko 300 introduciranih
vrsta drveća.


Da bi potekla i svoje građane na pošumljivanje, država im nudi materijalnu
i novčanu pomoć, a izvor financiranja je Nacionalni šumski fond, u
koji se uplaćuje 10% od prodaje glavnih šumskih proizvoda.