DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Štetna je najviše u larvalnom stadiju kao defolijator. Kao posljedica brštenja lišća nastaje i sušenje grančica. U nekim je zemljama uspješno primijenjena biološka metoda suzbijanja tog štetnika pomoću jajnog parazita, jedne sitne osice iz porodice Mymaridae. Zanimljivo je da se gusjenice gubara, poznate po svojoj polifagiji, nerado hrane lišćem eukaliptusa. Iznimka je E. camaldulensis, ali se ni na njemu taj štetnik ne može razmnožavati. Štetnici i bolesti topola gotovo su isti kao u nas i u Srednjoj Europi. Iznimka je npr. žilogriz (Capnodis tenebrionis), koji je u našem mediteranskom području jedan od najopasnijih štetnika voćaka, ali se ne spominje i kao štetnik topola. ZRAKOPLOVIMA PROTIV VRABACA Prošlo je već 70 godina otkako je, u državi Ohio u SAD, u borbi protiv šumskih štetnika prvi put upotrebljen zrakoplov. Aviokemijska metoda zaštite šuma postoji danas u svim zemljama s razvijenim šumarstvom. Osobito je pogodna i rentabilna za suzbijanje onih štenika koji se povremeno pojavljuju u masi i na velikim površinama. U marokanskim šumama ima također takvih štetnika. Najvažniji su među njima gubar (Lymantria đispar), borov četnjak (Cnethocampa pityocampa) i cedrov četnjak (C. bonjeani). Njima treba dodati i skakavce, koji su uglavnom poljoprivredni štetnici, ali kao svežderači često ne pošteđuju ni drveće. Zrakoplovi su se u Maroku počeli upotrebljavati upravo protiv skakavaca. Jedna od tih aviokemijskih akcija, provedena početkom šezdesetih godina, dobila je široki publicitet u svjetskoj literaturi zbog jednog podatka koji je pobudio veliki interes znanstvenika, ali i uznemirenost šire javnosti u svijetu. Naknadno je, naime, utvrđeno da su čak na otoku Barbadosu, udaljenom oko 4.000 km od Maroka, nađeni tragovi DDT-a, preparata koji je upotrebljen u toj akciji. Slične zabrinjavajuće vijesti stizale su tada i iz drugih krajeva svijeta, što je potaklo američku znanstvenicu Rachel Carso n da napiše svoju čuvenu knjigu pod naslovom »Silent spring« (»Nijemo proljeće «), u kojoj se raspravlja o negativnom utjecaju DDT-a i sličnih pesticida na čovjeka i njegov okoliš. Knjiga je publicirana 1963. godine i izazvala burne diskusije u javnosti. Rezultat je bio taj da se DDT počeo sve više napuštati pa i zabranjivati, tako da je danas u svijetu gotovo potpuno isključen iz upotrebe. U borbi protiv defolijatora zrakoplovi se u Maroku koriste u borovim šumama, dok su u cedrovim sumarna za to prikladniji helikopteri, koji se lakše prilagođavaju konfiguraciji brdskih i planinskih terena. S obzirom na tu, a i neke druge prednosti, po mišljenju marokanskih stručnjaka helikopter nije ništa skuplji od zrakoplova. Svojstvo masovnog razmnožavanja imaju osim kukaca i neke druge životinje, kao npr. neke vrste glodavaca i ptica. Najbliži su nam primjeri svakako miševi i u svezi s njima tzv. mišje godine. U Maroku su to i vrapci, koji povremeno čine velike štete u poljoprivredi i šumarstvu. U toj zemlji žive tri vrste vrabaca: domaći ili pokućarac (Passer domesticus), poljski ili brdski (P. montanus), koji se susreće i u nas, i španjolski vrabac (P. hispaniolensis). |