DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 90 <-- 90 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVA SVIJETA IZ FRANCUSKOG ŠUMARSTVA 25-a GODIŠNJICA POKRAJINSKIH CENTARA ŠUMOPOSJEDNIKA Dvije trećine šuma u Francuskoj ili oko deset milijuna hektara u posjedu su privatnika. Međutim šumoposjednici nisu, da se tako izrazimo, prepušteni sami sebi nego su povezani u više organizacija kao Sindikati, po našoj terminologiji udruženja, organizirani po pojedinim oblastima ali udružena i u »Savez«; Zadružene organizacije za razvoj i uređenje gospodarstva, Privredne komore, Nacionalna komisija za razvoj privatnih šuma i za kadrove te Pokrajinski (oblasni) centri šumoposjednika (CRPF — Centre regioneaux de la propriete forestiere), njih 17, također udruženih u Savez (l´Association national des CRPF). Sjedište Saveza je u Parizu i izdaje časopis Forets de France et de action forestiere. CRPF-i osnovani su 1967, godine i ove, 1992., 12. svibnja proslavili su 25-godišnjicu svoga postojanja. Proslava je održana u dvorani »Gustav Eiffel«, tj. u Eifleiovom tornju, uz sudjelovanje 360 šumara i nazočnost ministra za poljopriverdu i šumarstvo H. M e r m a z -a te brojnih drugih uzvanika. Područje djelovanja Centara je, kako je u uvodnoj riječi naglasio predsjednik ANCRPF-a H. Leclerc de Haute clocque, su privatne šume sa zadaćom: — Izobrazbe šumoposjednika upućivanjem u metode uzgajanja šuma, — poticati na udruživanje u njihovim radovima i prodaji drva, — time da sve aktivnosti CRPF treba uskladiti s ostalim stručnim organizacijama (uvodno navedenim). U svom govoru H. Leclarc de Hauteclocque, uz ostalo naglasio je, da »budućnost francuskog drva u Europi ovisi o njegovoj kvaliteti a to pretpostavlja zahvate i ulaganja na dugi rok života stabla«. Kao daljnju problematiku H. de L. naveo je: 1. sniženje troškova proizvodnje drva, što se može postići: — razvitkom što minijaturnije mehanizacije za kretanje šumom, — poticanjem izvođenja sve značajnijih proreda i čišćenja debla od grana. — riješiti u mnogim područjima posljednjih 20 godina poremećenu ravnotežu između flore i faune učetverostručenom broju srneće divljači i s tim u vezi povećanja zaštitnih troškova, 2. Prihodi šumarstva vezani su na drvo, dok su usluge na socijalnom i ekološkom području besplatne. Problem je u tome, što šuma mora nastaviti ovu mecensku funkciju na uštrb svojih prihoda. ltd. ANCRPF i 17 CRPF-ova u 1992. godine imaju na raspolaganju 88 milijuna franaka od čega na primanja ukupno 264 službenika otpada 80"ü ali će za predvidive pojačane aktivnosti trebati veća sredstva. 472 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Smatram potrebno naglasiti, da bi bilo svrsishodno i u nas osnovati organizaciju kojoj bi bila zadaća pratiti gospodarenje u privatnim šumama i upućivati šumoposjednika na racionalno gospodarenje i poduzimanje uzgojnih mjera. Takova organizacija mogla bi preuzeti stručnu brigu za šume pojedinih zemljišnih zajednica, koje će oživjeti nakon denacionalizacije. Dakako da bi ta organizacija trebala biti na državnom proračunu, jer u krajnjoj liniji doprinosi u postizavanju boljih općekorisnih funkcija šume, kako su to, iako u minimalnom iznosu, snosile i u prednacinaliziranom razdoblju pod naslovom »tangente«. PROMJENA CILJA GOSPODARENJA SA ŠUMAMA PRIMORSKOG BORA NA PODRUČJU GASCON 0 promjeni cilja gospodarenja sa šumama primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) u Foret de France, 1992. god., izvješćuje Dominique Dorlanne . Prve sastojine ovog bora u pokrajini Gascon (u Atlasu svijeta Leksikografskog zavoda Gascogne) datiraju iz XVIII. stoljeća. Podizane su sjetvom sjemena sa svrhom proizvodnje smole ili smolarenja. Smolarenje je bilo perspektivno sve do svjetske gospodarske krize 1929. godine koja smanjuje potražnju smole sve do svršetka Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata mijenja se način gospodarenja u pravcu, da se uz proizvodnju smole proizvede i tehničko drvo. Do tada se u sastojina starosti 35 godina ostavljalo 200 stabala po ha kada su stabla posigla pp od cea 30 cm i tada se počelo sa smolarenjem. Taj teoretski međusobni razmak stabala od 7 X 7 m primjenjivan je kako bi se razvile što jače i što bol´je neposredno osvijetljene krošnje i tako postigao veći prinos smole. Praktički se taj broj, zbog izvala, napada gljiva ili insekata i dr. uzroka, smanjio na 120 do 130, pa i manje (u jednom izvješću iz 1860. godine naovdi se svega 60 stabala po ha!). Oko 1950. godine mijenja se način gospodarenja sa ciljem proizvodnje što kvalitetnijeg drva i to preorijentiranje dobiva naziv ligniculture (»drvokultura«). U tu svrhu sjetva borovog sjemena obavlja se u obrađeno i fertilizirano tlo, prorjeđu´je se mladik i debalca oslobađaju suvišnih grana; prorede su česte ali slabe, kako bi se uzgojila što kvalitetnija debla. Tanji materijal iskorišćuje se za proizvodnju celuloze. U STO GODINA GOTOVO UDVOSTRUČENA POVRŠINA ŠUMA FRANCUSKE »Površina šuma od unazad jednog stoljeća gotovo se udvostručila« ustvrdio je ministar poljoprivrede i šumarstva M. Merma z prigodom obilježavanja 25- godišnjice osnivanja CRPF-a. Prva pošumljavanja datiraju s kraja XVIII. stoljeća a u jačoj mjeri od početka XIX stoljeća (1810. godine) na jugozapadu Francuske, u oblastima Landes i Gascon i od tada ne sustaje. Samo od 1945, do danas sa šumskim sastojinama ili plantažama pokriveno je preko tri milijuna ha i to pretežno površina privatnika (»u vlasništvu«). Tako prema podacima u našoj Šumarskoj enciklopediji razlika između onih podataka u II. izdanju i onih u 1. iznosi za privatne šume 860.000 ha a za komunalne samo 23.600 ha. Takva razlika u povećanju površina posljedica je i odnosa vlasništva tj. u privatnom vlasništvu je 74" „ svih šuma, u komunalnom 16% (v. Šum. list 1989. str. 86). 473 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Financiranje pošurnljavanja novih površina osigurano bez obzira na vlasništvo 1946. godine osnovanim Nacionalnim šumskim fondovima (Fonds forestier national) .Danas se pošumljuju napuštena poljoprivredna zemljišta. Dodajemo, da je 1958. godine uvedena inventarzizacija (uređivanje) svih šuma bez obzira na vlasništvo a ´jedinica uređivanja je pojedini departement (upravni okrug). Oskar Piškorić |