DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Smatram potrebno naglasiti, da bi bilo svrsishodno i u nas osnovati organizaciju kojoj bi bila zadaća pratiti gospodarenje u privatnim šumama i upućivati šumoposjednika na racionalno gospodarenje i poduzimanje uzgojnih mjera. Takova organizacija mogla bi preuzeti stručnu brigu za šume pojedinih zemljišnih zajednica, koje će oživjeti nakon denacionalizacije. Dakako da bi ta organizacija trebala biti na državnom proračunu, jer u krajnjoj liniji doprinosi u postizavanju boljih općekorisnih funkcija šume, kako su to, iako u minimalnom iznosu, snosile i u prednacinaliziranom razdoblju pod naslovom »tangente«. PROMJENA CILJA GOSPODARENJA SA ŠUMAMA PRIMORSKOG BORA NA PODRUČJU GASCON 0 promjeni cilja gospodarenja sa šumama primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) u Foret de France, 1992. god., izvješćuje Dominique Dorlanne . Prve sastojine ovog bora u pokrajini Gascon (u Atlasu svijeta Leksikografskog zavoda Gascogne) datiraju iz XVIII. stoljeća. Podizane su sjetvom sjemena sa svrhom proizvodnje smole ili smolarenja. Smolarenje je bilo perspektivno sve do svjetske gospodarske krize 1929. godine koja smanjuje potražnju smole sve do svršetka Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata mijenja se način gospodarenja u pravcu, da se uz proizvodnju smole proizvede i tehničko drvo. Do tada se u sastojina starosti 35 godina ostavljalo 200 stabala po ha kada su stabla posigla pp od cea 30 cm i tada se počelo sa smolarenjem. Taj teoretski međusobni razmak stabala od 7 X 7 m primjenjivan je kako bi se razvile što jače i što bol´je neposredno osvijetljene krošnje i tako postigao veći prinos smole. Praktički se taj broj, zbog izvala, napada gljiva ili insekata i dr. uzroka, smanjio na 120 do 130, pa i manje (u jednom izvješću iz 1860. godine naovdi se svega 60 stabala po ha!). Oko 1950. godine mijenja se način gospodarenja sa ciljem proizvodnje što kvalitetnijeg drva i to preorijentiranje dobiva naziv ligniculture (»drvokultura«). U tu svrhu sjetva borovog sjemena obavlja se u obrađeno i fertilizirano tlo, prorjeđu´je se mladik i debalca oslobađaju suvišnih grana; prorede su česte ali slabe, kako bi se uzgojila što kvalitetnija debla. Tanji materijal iskorišćuje se za proizvodnju celuloze. U STO GODINA GOTOVO UDVOSTRUČENA POVRŠINA ŠUMA FRANCUSKE »Površina šuma od unazad jednog stoljeća gotovo se udvostručila« ustvrdio je ministar poljoprivrede i šumarstva M. Merma z prigodom obilježavanja 25- godišnjice osnivanja CRPF-a. Prva pošumljavanja datiraju s kraja XVIII. stoljeća a u jačoj mjeri od početka XIX stoljeća (1810. godine) na jugozapadu Francuske, u oblastima Landes i Gascon i od tada ne sustaje. Samo od 1945, do danas sa šumskim sastojinama ili plantažama pokriveno je preko tri milijuna ha i to pretežno površina privatnika (»u vlasništvu«). Tako prema podacima u našoj Šumarskoj enciklopediji razlika između onih podataka u II. izdanju i onih u 1. iznosi za privatne šume 860.000 ha a za komunalne samo 23.600 ha. Takva razlika u povećanju površina posljedica je i odnosa vlasništva tj. u privatnom vlasništvu je 74" „ svih šuma, u komunalnom 16% (v. Šum. list 1989. str. 86). 473 |